Preventivni pregledi spašavaju život: Predstavljeni rezultati nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva

Rezultate nacionalnih preventivnih programa ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva te njihovu analizu prikazale su zdravstvenim djelatnicima primarne zdravstvene zaštite predstavnice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), epidemiologinje Andrea Šupe Parun, dr. med. i prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med., na predavanju održanom jučer na daljinu u organizaciji Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

 

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

Rak dojke najčešće je sijelo raka kod žena u svijetu i u Hrvatskoj, naglasila je na predavanju voditeljica Odjela za programe probira raka dojke HZJZ-a Andrea Šupe Parun, dr. med. te dodala da je u RH 2022. godine od ovog zloćudnog tumora umrlo 647 žena. Procjenjuje se da će u svijetu u 2025. godini od raka dojke oboljeti gotovo dva i pol milijuna žena, dok će ih oko 768.000 umrijeti. Iako su poznati rizični čimbenici za rak dojke, njegova etiologija još nije u potpunosti razjašnjena, no redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled, rak dojke može se otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće.

 

Mamografski pregled

S ciljem smanjenja smrtnosti od raka dojke, u RH se od 2006. godine provodi se Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u sklopu kojeg se na besplatan mamografski pregled svake dvije godine pozivaju sve žene u dobi od 50 do 69 godina. U prosjeku, na mamografiju se odazove 60 posto pozvanih žena, a odaziv je manji u mlađim dobnim skupinama. Do sada je završeno sedam ciklusa pozivanja žena, a osmi je u tijeku. U prvih sedam ciklusa pozivanja obavljeno je više od dva milijuna mamografija, a stopa otkrivenih karcinoma na 1000 učinjenih mamografija je 4,9.

 

Trend mortaliteta raka dojke u padu

Incidencija raka dojke u RH je u porastu, rekla je Andrea Šupe Parun, dr. med., dok je istovremeno trend mortaliteta raka dojke u padu jer se upravo u okviru programa probira ova zloćudna bolest dijagnosticira u ranim stadijima. Pravovremeni pregled iznimno je važan, stoga je nužno kontinuirano senzibilizirati javnost o značaju prevencije raka dojke te poticati žene na redovite kontrolne preglede i povećati odaziv žena u probir, zaključila je doktorica Šupe Parun. Opravdanost probira potvrđuju i europske zemlje koje već duže vrijeme provode programe ranog otkrivanja raka dojke poput Finske, Švedske, Austrije, Velike Britanije, a koje imaju najniže stope mortaliteta od rake dojke, unatoč porastu incidencije.

 

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Voditeljica Odjela za programe probira u odrasloj populaciji HZJZ-a prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med. na predavanju je govorila o raku debelog crijeva. Ovaj karcinom drugi je najčešći uzrok smrtnosti od zloćudnih bolesti u oba spola, a Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka debelog crijeva nastoji se njegovim ranim dijagnosticiranjem smanjiti smrtnost te poboljšati kvalitetu života i preživljavanje oboljelih. Program je namijenjen osobama u dobi od 50 do 74 godine koje nemaju znakova bolesti crijeva ili ranije ustanovljen rak debelog crijeva. Njih se svake dvije godine poziva na pregled stolice na okultno krvarenje, a u slučaju pozitivnog nalaza i na kolonoskopski pregled.

 

Rano otkrivanje bolesti ključno za uspješno liječenje

Od 2007. godine, kada je program usvojen, pa do sada, obavljeno je pet ciklusa pozivanja, a u program probira u posljednjem ciklusu odazvalo se 32 posto pozvanih građana. Kao i u programu ranog otkrivanja raka dojke, i u ovom preventivnom programu uočen je veći odaziv kod starije populacije. U istom ciklusu obavljeno je više od 5000 kolonoskopija, dok su polipi odstranjeni kod 1578 odazvanih osoba. Kod manjeg dijela tih bolesnika nađene su promijenjene stanice, a upravo će se kod njih spriječiti nastanak raka debelog crijeva. Otkrivanjem bolesti u ranoj fazi postižu se bolji rezultati liječenja stoga je iznimno važno educirati i motivirati građane za veći odaziv na probir, zaključila je prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med.

Podijeli: