Dekompresijska bolest – prikaz slučaja i algoritam postupanja u izvanbolničkim uvjetima

TERMIN:  23. lipnja 2026.  u 13:00 sati

PREDAVAČ: dr. Antonia Perković, Zavod za pomorsku medicinu Split

Predavanje će se održati putem platforme eUsavršavanje, prijave na: https://eusavrsavanje.hzhm.hr/

kao i preko videokonferencijskog sustava na lokacijama:
DZ SDŽ – ispostava Supetar, DZ “Dr. Ante Franulović” ambulanta Lastovo, DZ Dubrovnik-Podr.Amb.Babino Polje, DZ Dubrovnik – ispostava Metković, DZ PGŽ – ispostava Rab, DZ PGŽ – ispostava Mali Lošinj, DZ PGŽ – ispostava Cres, DZ Ozalj, Specijalna bolnica za produženo liječenje Duga Resa, DZ Gospić, DZ Novalja, DZ Korenica, DZ Senj, DZ SDŽ – ispostava Hvar, DZ SDŽ – ispostava Vis, DZ SDŽ – ispostava Trilj, DZ SDŽ – ispostava Vrlika, DZ “Korčula”, DZ “Korčula” – ispostava Orebić, DZ “Ante Franulović”, DZ “Ante Franulović” – ispostava Blato, DZ Slunj, DZ Vojnić, DZ Ogulin, DZ Otočac. DZ Orahovica, DZ Slatina, DZ Pitomača

SAŽETAK

Sve fleksibilnije tumačenje preporuka sigurnog ronjenja u rekreacijskom ronjenju povećava rizik od ronilačkih nesreća s potencijalno teškim zdravstvenim posljedicama. Ronilačke bolesti i ozljede uključuju dušikovu narkozu, toksično djelovanje plinova pod povišenim tlakom te disbaričke bolesti i ozljede, među koje se ubrajaju barotraume i dekompresijska bolest.

Dekompresijska bolest nastaje uslijed stvaranja mjehurića inertnog plina u tkivima i cirkulaciji nakon izrona. Klinička slika često je raznolika i dinamična, od blagih muskuloskeletnih simptoma do teških neuroloških i kardiopulmonalnih manifestacija. Dijagnoza se postavlja prvenstveno anamnestički i klinički, na temelju profila ronjenja unutar prethodna 24 sata i kliničkog pregleda, budući da ne postoji dijagnostička metoda kojom bi se DB sa sigurnošću isključila.

Primarno izvanbolničko zbrinjavanje u okviru hitne medicinske službe uključuje kontinuiranu primjenu 100 %-tnog kisika, nadoknadu tekućine, utopljavanje bolesnika i psihološku potporu. Specifična oksigenoterapija provodi se namjenskom opremom koja omogućuje učinkovitu eliminaciju dušika. Transport do rekompresijskog centra mora biti brz, siguran i prethodno najavljen jer pravodobno započinjanje rekompresijskog liječenja značajno utječe na konačni ishod liječenja.

Kroz prikaz slučaja iz kliničke prakse prikazat će se ključni izazovi prepoznavanja i izvanbolničkog zbrinjavanja dekompresijske bolesti, uz naglasak na važnost rane intervencije i striktne primjene algoritma postupanja u radu hitne medicinske službe.