Na Europskom kongresu hitne medicine – EUSEM 2025 koji se od 28. rujna do 1. listopada 2025. održao u Beču u organizaciji Europskog društva za hitnu medicinu i Austrijskog društva za hitnu medicinu sudjelovali su predstavnici Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, ravnateljica prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. i njezini suradnici doc. dr. sc. Damir Važanić i Želimir Đurić, mag. med. techn., kao i drugi hrvatski stručnjaci i praktičari iz područja hitne medicine.
Kongres je okupio više od 3500 zdravstvenih profesionalaca iz svih dijelova svijeta – liječnika, medicinskih sestara i tehničara, pripravnika i studenata koji rade u djelatnosti hitne medicine ili ih ova grana medicine zanima. Kroz interaktivne radionice, dinamične panel rasprave i predavanja sudionici su razmatrali ključne izazove, inovacije i trendove u ovom segmentu zdravstva u nizu tematskih cjelina, od hitnih pedijatrijskih stanja, akutnog koronarnog sindroma i oživljavanja, preko toksikologije, zaraznih bolesti i telemedicine, do upravljanja sustavom hitne medicine u slučaju rata.
Na ovogodišnjem Europskom kongresu hitne medicine predstavljeni su projekti koje je inicirao te pomogao realizirati i implementirati Hrvatski zavod za hitnu medicinu. Autori, dr. sc. Andrija Babić, dr. med., Ivan Lovrinčević, dr. med., Leo Luetić, dr. med., Saša Balija, mag. med. techn. i prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med., izradili su ePoster kojim su prikazali rezultate prve godine rada Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) te istaknuli visoku učinkovitost službe koja osigurava dostupniju hitnu medicinsku skrb, osobito na udaljenim i otočnim područjima. Autorica Andrea Maček, mag. med. techn. fokusirala se na rad HHMS-a Rijeka te ePosterom naglasila da je HHMS-a značajno smanjio odzivno vrijeme i poboljšao pristup hitnoj medicinskoj skrbi, posebno u geografski teže dostupnim područjima koje pokriva riječka baza HHMS-a. Uz pomoć ePostera predstavljeno je i specijalističko usavršavanje prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine. Završetkom jednogodišnje specijalizacije, medicinskim sestrama i tehničarima proširuju se kompetencije i ovlasti potrebne za njihov samostalan rad, čime se dodatno jača sustav hitne medicine, posebno u izvanbolničkim uvjetima na područjima na kojima je dostupnost liječnika ograničena, naglasili su autori, Saša Balija, mag. med. techn., doc. dr. sc. Kata Ivanišević i doc. dr. sc. Damir Važanić.
