Program cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika (eUsavršavanje) nastavljen je u listopadu 2022. godine predavanjima EKG u praksi hitne medicine, Pristup bolesniku u šoku u hitnoj medicini i Bol u trbuhu / akutni abdomen u hitnoj medicini koja su djelatnicima izvanbolničke hitne medicinske službe (HMS) pružila konkretna znanja iskusnih praktičara.
EKG u praksi hitne medicine
“Prepoznavanje periarestnih aritmija, procjena bolesnika i hitno zbrinjavanje može spriječiti razvoj srčanog zastoja i letalne ishode”, istaknuo je na predavanju EKG u praksi hitne medicine doc. dr. sc. Mislav Puljević, dr. med., specijalist interne medicine i subspecijalist kardiologije iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Naveo je da kontinuirani monitoring služi samo za brzu i orijentacijsku procjenu ritma, dok za detaljniju analizu i postavljanje dijagnoze treba koristiti 12-kanalni EKG. “Odgovorima na jednostavna pitanja vrlo lako je moguće prepoznati nepravilnosti u elektrokardiogramu te na vrijeme započeti procjenu i zbrinjavanje pacijenta”, rekao je doktor Puljević.
Predavanje EKG u praksi hitne medicine pratili su djelatnici zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba, dok će se isto za preostale dvije grupe polaznika održati 20. i 27. listopada 2022. godine.
Pristup bolesniku u šoku u hitnoj medicini
Kako prepoznati i liječiti pacijenta u šoku, djelatnicima HMS-a objasnila je prim. Jasna Brezak, dr. med., specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine iz KBC-a Zagreb. “Hemoragični šok je najčešća vrsta hipovolemijskog šoka, a njegovi osnovni znakovi su hipotenzija, tahikardija, smanjeno kapilarno punjenje, oligurija, poremećeno stanje svijesti, hladna i orošena koža”, rekla je doktorica Brezak te dodala da liječenje pacijenta zahtjeva ABCD pregled, nadoknadu intravaskularnog volumena kristaloidnim ili koloidnim otopinama, te transport u bolničku ustanovu. Ciljevi nadoknade volumena tekućinom moraju biti rana i potpuna obnova protoka krvi i doprema kisika do stanica, čime se svode na minimum biokemijski poremećaji organizma, čuva se funkcija organa, posebice bubrega i crijeva te se izbjegnu transfuzijske komplikacije.
Zanimljivo predavanje Pristup bolesniku u šoku u hitnoj medicini pratili su djelatnici iz zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Sisačko-moslavačke, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije, dok je predavanje za preostale dvije grupe polaznika najavljeno za 20. i 27. listopada 2022. godine.
Bol u trbuhu / akutni abdomen u hitnoj medicini
Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba prim. prof. dr. sc. Žarko Rašić, dr. med. održao je predavanje Bol u trbuhu / akutni abdomen u hitnoj medicini. “Usmjerena anamneza kod pacijenta s bolovima u trbuhu ključna je za postavljanje točne dijagnoze”, istaknuo je doktor Rašić te naveo kako je iznimno važno dobiti odgovarajući podatak o početku boli, njezinu načinu nastanka, karakteristikama i jačini, ali i utvrditi točnu lokalizaciju boli i njezino širenje te je li migrira. Značajan podatak za zdravstvene djelatnike je i odnos boli i mučnine, eventualnog povraćenog sadržaja, apetita i pojave febriliteta. Odgovarajućim uzimanjem anamneze, uz daljnji klinički pregled koji uključuje inspekciju, palpaciju, perkusiju, auskultaciju te digitorektalni pregled, može se bez dodatne dijagnostičke obrade postaviti sumnja u 90 posto slučajeva uzroka akutne boli u trbuhu, zaključio je doktor Rašić.
Predavanje su u realnom vremenu pratili djelatnici zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Dubrovačko-neretvanske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske i Zadarske županije te Grada Zagreba, a isto će se za preostale dvije grupe polaznika održati 20. i 27. listopada 2022.
Projekt Program cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika (eUsavršavanje) provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) s ciljem stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja zdravstvenih djelatnika županijskih zavoda za hitnu medicinu na daljinu, bržeg protoka informacija i unapređenja kvalitete hitne medicinske skrbi. Za stjecanje novih znanja i vještina uz pomoć moderne informacijsko-komunikacijske tehnologije, HZHM je osigurao gotovo pet milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda.