O zbrinjavanju akutne opstrukcije bronha u djece govorila je dr. sc. Iva Topalušić, dr. med., spec. pedijatrije iz Klinike za dječje bolesti Zagreb na predavanju održanom u utorak, 10. studenoga 2026., u sklopu edukacija na daljinu koje za zdravstvene djelatnike provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu.
„Termin opstrukcija bronha u djece obuhvaća kliničke entitete akutnog opstruktivnog bronhitisa i akutne egzacerbacije astme, dok opstruktivne nalaze u djece mlađe od godinu dana nazivamo akutnim bronhiolitisom“, pojasnila je na predavanju pedijatrica Topalušić. Opstruktivni bronhitis javlja se tijekom akutne respiratorne infekcije, a očituje se kašljem, produljenim izdisajem i piskanjem u prsima, dok egzacerbacija astme obuhvaća pogoršanje kašlja, dispneje, piskanja ili stezanja u prsima, uz smanjenje plućne funkcije, a može biti i prva manifestacija bolesti. Akutni bronhitis i egzacerbacija astme najčešće su potaknuti virusnom infekcijom gornjeg dišnog sustava, no egzacerbaciju astme može potaknuti i izloženost alergenima, onečišćenjima u atmosferi, duhanskom dimu i drugim iritansima.
U kliničkom statusu bolesnika potrebno je prepoznati znakove koji govore o težini akutne opstrukcije dišnih putova, što obuhvaća procjenu stanja svijesti, puls, frekvenciju disanja, tjelesnu temperaturu, krvni tlak, mogućnost govora i položaj tijela te korištenje pomoćne dišne muskulature, istaknula je pedijatrica Topalušić. Upozorila je i na važnost isključivanja mogućih komplikacija, poput pneumotoraksa ili pneumonije, te drugih uzroka dispneje, kao što su opstrukcija larinksa, aspiracija stranog tijela ili zatajenje srca. Za procjenu respiratornog statusa kod djece preporučuje se koristiti PRAM (Pediatric Respiratory Assessment Measure), pri čemu ciljna saturacija kisikom iznosi više od 95 posto, dok vrijednosti niže od 92 posto upućuju na povećanu vjerojatnost potrebe za hospitalizacijom, a niže od 90 posto zahtijevaju intenzivnije liječenje.
Osnovu liječenja čine bronhodilatatori kratkog djelovanja (salbutamol), sistemski kortikosteroidi i kisik. „Bronhodilatatori kratkog djelovanja primjenjuju se za ublažavanje bronhalne opstrukcije“, rekla je pedijatrica Topalušić te naglasila nužnost pažljivog titranja doze zbog rizika od tahikardije, tremora, hipokalemije i toksičnosti. „Kod svih, osim kod blagih simptoma egzacerbacije astme, preporučuje se primjena sistemskih kortikosteroida, i to unutar prvog sata od pojave simptoma. Terapija može trajati 3 – 5 dana, bez potrebe za postupnim smanjivanjem doze“, obrazložila je pedijatrica Topalušić. Dodala je da se kod teške opstrukcije preporučuje ipratropijev bromid u kombinaciji sa salbutamolom jer smanjuje tremor i povraćanje, no ne i duljinu hospitalizacije te da se intravenski magnezijev sulfat ne primjenjuje rutinski. Prema smjernicama Globalne inicijative za astmu (GINA), upozorila je pedijatrica Topalušić, primjena aminofilina i teofilina se ne preporučuje zbog ograničene učinkovitosti i nepovoljnijeg sigurnosnog profila. Također, nije potrebno rutinski primjenjivati antibiotike, osim u slučaju jasnih znakova bakterijske infekcije.
Osvrnula se i na akutni bronhiolitis, najčešću virusno uzrokovanu upalu donjeg dišnog sustava u djece mlađe od dvije godine, posebno dojenčadi. „U 30 posto djece javlja se febrilitet, dok su rani znakovi kongestija nosa i rinoreja“, navela je pedijatrica Topalušić te napomenula da se nakon nekoliko dana javlja piskanje u prsima, kao i da je moguća apneja te poteškoće hranjenja. Liječenje je prvenstveno potporno, a hospitalizacija indicirana ako su poremećeni vitalni znakovi i ako bolest ometa djetetove svakodnevne aktivnosti, poput spavanja ili hranjenja.
Provedbom edukacija na daljinu, Hrvatski zavod za hitnu medicinu nastavlja poticati razvoj znanja i osigurava cjeloživotno stručno usavršavanje zdravstvenim djelatnicima, osobito onima na otocima te u ruralnim i teže dostupnim područjima.