Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice, a o epidemiologiji, prevenciji i liječenju ove kronične bolesti govorio je Dragan Božičević, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije iz Specijalne bolnice za produženo liječenje Duga Resa na predavanju održanom u utorak, 25. ožujka 2025., za zdravstvene djelatnike primarne zdravstvene zaštite, a u sklopu edukacija na daljinu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
„Prevalencija debljine raste globalno“, rekao je tom prigodom doktor Božićević te naglasio da ju danas ima više od 650 milijuna odraslih osoba u svijetu, dok u Hrvatskoj 65 % odraslih osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu, a oko 23 % ih je pretilo. Prekomjerna tjelesna težina podrazumijeva indeks tjelesne mase između 25 i 29.9 kg/m², a debljina ili pretilost odnosi se na indeks tjelesne mase veći od 30 kg/m². „Normalni udio masnog tkiva kod žena iznosi od 20 do 25 %, a kod muškaraca od 15 do 20 %“, nastavio je doktor Božičević te naveo da postoji više metoda mjerenja debljine, uključujući mjerenje opsega struka, kožnih nabora i bioelektričnu impedanciju. Uz genetske predispozicije u kombinaciji s okolišnim čimbenicima, na pojavu debljine ili pretilosti značajno utječu prehrambene navike, odnosno unos visokokalorične hrane bogate šećerima i mastima te smanjena fizička aktivnost uslijed sjedilačkog načina života, ali i promjena mikrobiote, sastava crijevne flore, nakon uzimanja primjerice antibiotika.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj pretilih osoba se od 1975. godine utrostručio. Debljina zahvaća sve dobne skupine i socioekonomske slojeve, a povećan rizik za nastanak debljine zabilježen je kod djece i adolescenata. S obzirom na to da je ova kronična bolest povezana s ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama, ključna je prevencija koja se provodi na individualnoj i populacijskoj razini. Upravo s ciljem prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine, svake godine u ožujku obilježava se Svjetski dan debljine (4. ožujka), kao i Hrvatski dan osviještenosti o debljini (16. ožujka). Strategije prevencije uključuju edukaciju o zdravoj prehrani i promicanje pravilnih prehrambenih navika, povećanje tjelesne aktivnosti poticanjem aktivnog načina života, regulaciju marketinga nezdrave hrane, osobito one usmjerene prema djeci te poticanje zdravih prehrambenih politika i intervencija u zajednici.
Rana intervencija i liječenje debljine nužno je kako bi se smanjio rizik obolijevanja od drugih bolesti te unaprijedilo zdravlje i kvaliteta života oboljelih. Naime, samo 50 % morbidno pretilih osoba (> 35 kg/m²) doživi 65. godinu života. Liječenje zahtjeva multidisciplinarni pristup koji prije svega podrazumijeva promjenu životnih navika – prilagodbu prehrane (smanjenje unosa kalorija, udio složenih ugljikohidrata 30 – 40 %, bjelančevina 20 – 30 %, masti 30 – 40 %, odnosno povećanje unosa vlakana, proteina i zdravih masti) i svakodnevnu tjelesnu aktivnost. U slučaju da samo usvajanje zdravih životnih navika ne daje rezultate indicira se farmakološka terapija, ponajprije lijekovi koji smanjuju apetit ili apsorpciju masti. Najbolje rezultate postižu lijekovi koji imitiraju inkretinske hormone te učinkovito djeluju na homeostazu glukoze i održavanje tjelesne težine: liraglutid, semaglutid, tirzepatid. Za teške oblike debljine (BMI ≥ 40 ili ≥ 35 s komorbiditetima) rezervirana je barijatrijska kirurgija koja uključuje postupke poput gastričnog bypassa i sleeve gastrektomije.
