Meningokokna bolest

TERMIN:  19.svibnja 2026. u 13:00 sati

PREDAVAČ: doc. dr. sc. Srđan Roglić, dr. med., spec. infektologije, subspec. intenzivne medicine, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”

Predavanje će se održati putem platforme eUsavršavanje, prijave na: https://eusavrsavanje.hzhm.hr/

kao i preko videokonferencijskog sustava na lokacijama:
DZ SDŽ – ispostava Supetar, DZ “Dr. Ante Franulović” ambulanta Lastovo, DZ Dubrovnik-Podr.Amb.Babino Polje, DZ Dubrovnik – ispostava Metković, DZ PGŽ – ispostava Rab, DZ PGŽ – ispostava Mali Lošinj, DZ PGŽ – ispostava Cres, DZ Ozalj, Specijalna bolnica za produženo liječenje Duga Resa, DZ Gospić, DZ Novalja, DZ Korenica, DZ Senj, DZ SDŽ – ispostava Hvar, DZ SDŽ – ispostava Vis, DZ SDŽ – ispostava Trilj, DZ SDŽ – ispostava Vrlika, DZ “Korčula”, DZ “Korčula” – ispostava Orebić, DZ “Ante Franulović”, DZ “Ante Franulović” – ispostava Blato, DZ Slunj, DZ Vojnić, DZ Ogulin, DZ Otočac. DZ Orahovica, DZ Slatina, DZ Pitomača

SAŽETAK

Neisseria meningitidis ili meningokok gram negativna je bakterija koja je obligatni humani patogen. Infekcija u većine zaraženih rezultira samo nazofaringealnim kliconoštvom, no u malog broja bolesnika razvija se bolest s visokim mortalitetom i morbiditetom. Incidencija invazivne meningokokne bolesti u RH u 2023. godini bila je 0,49/100000 i u blagom je padu. Meningokoknu bolest dijelimo na neizvazivnu i invazivu. Neinvazivni oblici bolesti su respiratorna infekcija (nezofaringitis, upala pluća), infekcija oka i uretritis, dok su najčešći invazivni oblici sepsa, sepsa s meningitisom i meningitis.

Meningokokna sepsa predstavlja velik dijagnostički problem, jer je bolest u samom početku teško prepoznati, a često ima brzo progresivan tijek i kašnjenje terapije utječe na ishod. Bolest počinje općim simptomima, a hemoragičan osip znak je uznapredovale bolesti. Simptomi i znakovi sepse poput bolova u nogama te hladnih i blijedih okrajina mogu pomoći u pravovremenom prepoznavanju meningokokne sepse. Dijagnoza meningokokne bolesti potvrđuje se kultivacijom uzročnika ili molekularnim metodama iz primarno sterilnih materijala – prvenstveno krvi i cerebrospinalnog likvora.

Invazivna meningokokna bolest predstavlja hitno stanje i liječenje treba započeti na osnovu kliničke sumnje. Osim promptnog antimikrobnog liječenja mnogi bolesnici trebaju i mjere naprednog održavanja života, prvenstveno volumnu resuscitaciju. Antimikrobno liječenje provodi se cefalosporinima treće generacije, a ukoliko nisu dostupni može se primijeniti i penicilin G. Preporučeno trajanje antimikrobnog liječenja meningokokne sepse i meningitisa je sedam dana. Smrtnost invazivne meningokokne bolesti je oko 10%, a većina posljedica su neurološke ili vezane uz ishemiju i nekroze.

Postekspozicijska kemoprofilaksa provodi se u bliskih kontakata oboljelih od invazivne meningokokne bolesti. Koriste se rifampicin, ceftriakson ili ciprofloksacin. Dugotrajna kemoprofilaksa provodi se u nekih pacijenata koji primaju inhibitore komponente komplementa. Cijepljenje je dostupno protiv meningokoka serogrupa A, B, C, W, X i Y. U Republici Hrvatskoj cijepe se samo rizične skupine, a to su asplenični, osobe s deficitom komplementa (zbog bolesti ili terapije) ili hipogamaglobulinemijom, zaraženi virusom humane imunodeficijencije te osobe s većim stupnjem izloženosti.