O hipertenzivnoj krizi s aspekta hitne medicine govorila je Ivana Marelja Cindrić, dr. med., spec. hitne medicine iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba na predavanju održanom u utorak, 16. prosinca 2025., u sklopu edukacija na daljinu koje za zdravstvene djelatnike provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu.
„Hipertenzija je javnozdravstveni izazov u čijem rješavanju sudjeluju brojni stručnjaci. Liječnici obiteljske medicine s ovim izazovom susreću se u svakodnevnoj praksi i bore se svim mogućim mjerama, od nefarmakoloških preko širokog dijapazona farmakoloških mogućnosti“, rekla je na predavanju doktorica Marelja Cindrić i naglasila da se prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije za 2024. godinu procjenjuje kako 1,4 milijarde odraslih osoba u dobi od 30 do 79 godina diljem svijeta ima hipertenziju. Pri tom, njih 44 posto nije svjesno svog stanja, dok je jednakom postotku osoba dijagnosticirana hipertenzija i liječe se, a njih 23 posto ima bolest pod kontrolom.
Hipertenzija je trajno povišenje sistoličkog (≥ 140 mm Hg) i/ili dijastoličkog (≥ 90 mm Hg) krvnog tlaka u mirovanju. Hipertenzija godinama ne mora pokazivati simptome, ali u konačnici dovodi do hipoperfuzije, ishemije i disfunkcije organa, odnosno značajno povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila, neuroloških, bubrežnih i očnih bolesti. Zbog svega navedenog često je nazivaju „tihim ubojicom“, a dijagnosticira se mjerenjem tlaka, dok se anamnezom i drugim testovima utvrđuju eventualna oštećenja ciljnih organa i zdravstveni rizici. „Većina naših bolesnika s povećanim vrijednostima krvnog tlaka ima loše liječenu ili nekontroliranu kroničnu hipertenziju“, navela je na predavanju doktorica Marelja Cindrić.
„S aspekta hitne medicine, kod hipertenzije se primjenjuje per os terapija i važno je postepeno smanjenje krvnog tlaka tijekom 24 sata, dok se kod hipertenzivne emergencije daje intravenska terapija uz redukciju tlaka za 20-25 posto unutar prvog sata liječenja“, istaknula je doktorica Marelja Cindrić i dodala da je jedino kod disekcije aorte dopušteno naglo snižavanje vrijednosti krvnog tlaka kako bi se smanjila napetost na stanjenu stijenku aorte i tako spriječilo da ta stijenka u najgorem slučaju pukne/prsne. Na predavanju se doktorica Marelja Cindrić detaljno osvrnula na pojedina stanja hipertenzivne emergencije koju karakterizira visoka vrijednosti krvnog tlaka uz znakove oštećenja ciljnog organa i njihovo adekvatno zbrinjavanje i liječenje u skladu s algoritmom postupanja i smjernicama relevantnih europskih društava.
„Najvažnije je razmišljati kako možemo pomoći u stabilizaciji pacijenta, odnosno koliko brzo u pojedinim slučajevima moramo spustiti vrijednost tlaka i kako aplicirati lijek da ne bismo naškodili pacijentu“, zaključila je doktorica Marelja Cindrić.
2
