“Rane koje ne zacjeljuju uzrokuju dugotrajni morbiditet i narušavaju kvalitetu života pacijenata”, rekla je dr. sc. Tajana Borlinić, dr. med., spec. dermatologije i venerologije iz Županijske bolnice Čakovec na predavanju Rane koje teško cijele: mali vodič za primarnu zdravstvenu zaštitu održanom u utorak, 28. listopada 2025., u sklopu edukacija na daljinu koje Hrvatski zavod za hitnu medicinu provodi za djelatnike primarne zdravstvene zaštite.
Razumijevanje uzroka zbog kojih rana ne zacjeljuje predstavlja ključan korak u procesu unapređenja rezultata previjanja. Prvenstveno je potrebno odrediti etiologiju rane i njezinu vrstu, a na temelju recentnih istraživanja uloga biofilma u odgađanju ili sprječavanju cijeljenja prihvaćena je kao novi klinički standard. Biofilm predstavlja zajednicu mikroorganizama koji su povezani sa živućom ili neživom površinom i produciraju ekstracelularne polimerne supstance, a s obzirom na to da su visoko rezistentni na antimikrobne agense uzrokuju dugotrajnu upalu i infekciju. Stoga je, naglasila je dr. sc. Tajana Borlinić, dr. med., izrazito važna higijena rane koja se treba provoditi kod svakog previjanja u četiri koraka: pranje i čišćenje, debridman, preoblikovanje rubova rane i postavljanja obloga za vlažno cijeljenje.
Navedeni koraci se međusobno poklapaju i slijede jedan za drugim s konačnim ciljem uklanjanja ili minimiziranja neželjenog materijala u rani, odnosno biofilma, ali i devitaliziranog tkiva i raznih stranih tijela, upozorila je dr. sc. Tajana Borlinić, dr. med. te istaknula da postupak treba opetovano ponavljati, kao i da ga zbog njegove fleksibilnosti mogu provoditi svi zdravstveni djelatnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, bez obzira na njihovu specijalnost. Dodala je da ovaj postupak kod različitih indikacija pokazuje jednostavnost primjene i učinkovitost u kliničkoj praksi te zaključila da pravilnim postupanjem sa svakom ranom direktno onemogućujemo razvoj biofilma kao vodećeg uzorka odgođenog cijeljenja i ključnu primarnu prepreku.

