Kako pristupiti pacijentu sa sinkopom u izvanbolničkim uvjetima pojasnila je zdravstvenim djelatnicima Aleksandra Bogdanović dr. med., spec. hitne medicine iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba na predavanju održanom u utorak, 20. siječnja 2026., u sklopu edukacija na daljinu koje provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu.
„Sinkopa je iznenadni, netraumatski, prolazni gubitak svijesti s gubitkom tonusa zbog prolazne hipoperfuzije mozga“, rekla je na predavanju doktorica Bogdanović i naglasila da ju karakterizira brzo nastajanje, kratko trajanje (do 20 sekundi) te spontani i potpuni oporavak. Mogu joj prethoditi simptomi poput omaglice, vrtoglavice, slabosti, glavobolje, umora, mučnine, zamagljenja vida, znojenja i slično, a iako je većinom riječ o benignim uzrocima, sinkopa može upućivati na ozbiljne zdravstvene probleme stoga je važno razumjeti njezinu etiologiju.
Razlikujemo više vrsta sinkopa, a najzastupljenija je refleksna sinkopa koja se češće pojavljuje kod mlađih osoba i može ju izazvati dugotrajno stajanje, stres, bol, fizička aktivnost, alkohol, izloženost toplom i vlažnom okolišu ili neka specifična situacija, kao i karotidna sinusna preosjetljivost. Česte su i ortostatske sinkope koje nastaju zbog pada krvnog tlaka prilikom naglog ustajanja, primjene lijekova poput vazodilatatora, antidepresiva, diuretika, ali i kod poremećaja autonomnog živčanog sustava. U starijoj životnoj dobi češće su kardiogene sinkope koje nastaju zbog aritmija, strukturne bolesti srca i/ili poremećaja velikih krvnih žila.
„Sinkopa je čest razlog poziva i intervencija hitne medicinske službe“, naglasila je doktorica Bogdanović i navela da je iznimno važno uzeti anamnezu i heteroanamnezu pacijenta, obaviti fizikalni pregled koji uključuje mjerenje vitalnih parametara (frekvencija disanja, SpO2, c/p, RR, temperatura), pregled usta (ugriz za vrh jezika – sinkopa), pregled glave (postoji li vidljiva ozljeda), auskultaciju srca (srčani šumovi, S3/S4, distendirane vratne vene), digitorektalni pregled, pregled ekstremiteta (edemi), neurološki pregled (postoji li slabost/parestezije). Potrebno je snimiti i 12 kanalni elektrokardiogram kako bi se isključile letalne dijagnoze i stanja (ishemija, produljen/skraćen QT interval, Brugada sindrom, infarkt DV, aritmogena displazija desnog ventrikula, WPW sindrom, dilatativna kardiomiopatija, hipertrofična kardiomiopatija, AV blok). Liječenje sinkope u izvanbolničkim uvjetima ovisi o utvrđenoj etiologiji gubitka svijesti. Ako je sinkopa posljedica osnovne bolesti ili se zna jasan uzrok, liječi se osnovna bolest, odnosno osnovni uzrok. U slučaju nepoznatog uzroka, nužno je stratificirati rizik teškog ili smrtnog ishoda. Pacijente niskog rizika s malom vjerojatnosti ponavljanja epizoda može se sigurno otpustiti kući uz odgovarajuće preporuke, dok pacijenti niskog rizika kojima se epizode sinkope ponavljaju i oni visokog rizika zahtijevaju hospitalizaciju i daljnje dijagnostičko-terapijske postupke.
Pristup pacijentu sa sinkopom u izvanbolničkim uvjetima (1)
