Hrvatski zavod za hitnu medicinu nastavio je s organizacijom edukacija na daljinu za djelatnike na primarnoj razini zdravstvene zaštite, a ciklus predavanja otvorila je u utorak, 23. rujna 2025., prim. Matilda Kovač Šižgorić, dr. med., spec. pedijatrije, subspec. pedijatrijske neurologije iz Dječje bolnice Srebrnjak s temom akutnog zbrinjavanja konvulzivnog epileptičkog napadaja u dječjoj dobi. Predavanje je izazvalo velik interes djelatnika županijskih zavoda za hitnu medicinu i domova zdravlja, posebice onih koji rade na otocima i teže pristupačnim područjima.
„Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti u cijelom svijetu koja pogađa oko 65 milijuna ljudi svih dobi, a svake godine dijagnosticira se 300 tisuća novih slučajeva“, rekla je na predavanju prim. Matilda Kovač Šižgorić, dr. med. Dodala je i da je u Hrvatskoj učestalost epilepsije procijenjena na 4,9 slučajeva na 1000 stanovnika, dok je u dobi do 17 godina procijenjena na šest do osam oboljelih na 1000.
Glavno uporište liječenja i prevencije epileptičkih napadaja je postavljanje ispravne dijagnoze te propisivanje antiepileptika prvog izbora za određeni tip napadaja, no procjenjuje se da trećina djece i adolescenata s epilepsijom nastavlja imati napadaje unatoč optimalnom liječenju, istaknuto je na predavanju. Najčešći medicinski neurološki hitan slučaj u djetinjstvu je konvulzivni epileptični status koji može uzrokovati nepovratno neurološko oštećenje i smrt, stoga je iznimno važno postizanje ranog prekida dugotrajnih akutnih konvulzivnih napadaja. To podrazumijeva primanje lijeka za hitno ublažavanje simptoma i izvan profesionalne zdravstvene okoline, uključujući dom, školu ili neko drugo javno okruženje pacijenta.
U slučaju epileptičkog napadaja i/ili statusa, većina protokola preporučuje primjenu benzodiazepina unutar pet minuta, a primjenu sljedećeg antikonvulzivnog lijeka (ne-benzodiazepinski) do desete minute te anestetika 30 do 70 minuta od početka napadaja. Za svaku minutu odgode liječenja, kumulativni rast rizika za razvoj epileptičkog statusa duljeg od 60 minuta povećava se za pet posto, upozorila je prim. Matilda Kovač Šižgorić, dr. med. Naglasila je i da je trajanje konvulzivnog epileptičkog statusa kod djece koja su prije dolaska na hitni prijem primila diazepam bilo kraće (32 vs. 60 minuta), a rizik njegova recidiva manji (58 % vs. 85 %) u odnosu na djecu koja nisu dobila lijek.
Primjena benzodiazepina u izvanbolničkim uvjetima, midazolama preko oralne sluznice ili diazepama za rektalnu primjenu, predstavlja prvu liniju liječenja epileptičkog napadaja, a povezana je s kraćim trajanjem generaliziranih konvulzivnih napadaja, smanjenjem vjerojatnosti ponavljajućih napadaja i smanjenjem broja posjeta hitnoj medicinskoj službi. Njihova dostupnost u izvanbolničkom okruženju, kao i njihova pravilna i pravodobna primjena ključni su za suzbijanje produljenih epileptičkih napadaja i prevenciju epileptičkog statusa, ali i za poboljšanje cjelokupne zdravstvene skrbi djece s visokim rizikom za pojavu epileptičkih napadaja i djece s epilepsijom.
Hrvatski zavod za hitnu medicinu provodi edukacije na daljinu za djelatnike primarne zdravstvene zaštite s pomoću infrastrukture i opreme nabavljene u sklopu projekta eUsavršavanje.
