Akutne i kronične opstruktivne bolesti dišnog sustava bile su u fokusu predavanja Viktorije Ane Fanuko, dr. med., spec. pedijatrije na subspecijalizaciji iz pedijatrijske pulmologije iz Zavoda za kliničku imunologiju, respiracijske i alergološke bolesti i reumatologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb održanog u utorak, 31. ožujka 2026., u sklopu edukacija na daljinu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu za zdravstvene djelatnike.
Opstruktivne bolesti dišnih putova u dojenčadi, djece predškolske i školske dobi su među najčešćim razlozima njihova dolaska liječniku, a razlog tomu su nezrelost dječjeg dišnog i imunološkog sustava, anatomija dišnog puta (uži dišni put → brža opstrukcija) i veća sklonost edemu sluznice. „Procjena težine bronhoopstrukcije temelji se prvenstveno na kliničkoj slici, koja uključuje opće stanje djeteta, frekvenciju disanja i srca, zasićenost krvi kisikom te sposobnost govora ili hranjenja“, rekla je na predavanju pedijatrica Fanuko i dodala da se bronhoopstrukcija u djece klinički najčešće prezentira kašljem, produženim ekspirijem, tahipnejom uz znakove dispneje i povećanim respiratornim naporom. Pri tom se auskultatorno nad plućima čuju difuzni, polifoni zvižduci uz produljen ekspirij, navela je pedijatrica Fanuko te upozorila da oslabljen ili gotovo nečujan šum disanja uz tihe zvižduke, iscrpljenost, pospanost ili agitaciju upućuje na potencijalno životno ugrožavajuće opstrukcije i zahtjeva hitno djelovanje.
„Najčešće akutne opstruktivne bolesti uključuju bronhiolitis u dojenačkoj dobi, virusom inducirani opstruktivni bronhitis u predškolske djece te akutnu egzacerbaciju astme u školske djece“, istaknula je pedijatrica Fanuko. Akutni bronhiolitis je virusna infekcija donjeg dišnog sustava koja zahvaća prvenstveno male dišne putove, a u 70 posto slučajeva uzročnik je RSV, dok su preostali uzročnici rinovirus, virusi parainfluenze, humani metapneumovirus, virus influenze A i B, adenovirus, koronavirus i humani bocavirus. Liječenje je isključivo simptomatsko i obuhvaća učestale aspiracije gornjih dišnih putova uz dostatan enteralni unos i hidraciju, dok se rutinska primjena bronhodilatatora i kortikosteroida ne preporučuje, naglasila je na predavanju pedijatrica Fanuko.
Bronhitis je akutna upala bronha, obično izazvana virusnim infekcijama, a kašalj je glavno obilježje bolesti. Nerijetko je istovremeno prisutna i virusna upala dušnika, što zajedno čini akutni traheobronhitis, pojasnila je pedijatrica Fanuko te polaznike podsjetila i na egzacerbaciju astme koja se češće pojavljuje u bolesnika s ranije postavljenom dijagnozom astme na trajnoj terapiji sa slabom adherencijom, ali i u sklopu prve prezentacije bolesti. Riječ je o epizodi pogoršanja kašlja, kratkoće daha, piskanja i stezanja u prsima praćenim progresivnim smanjenjem plućne funkcije. „Temelj liječenja virusno induciranog bronhitisa i egzacerbacije astme je ponavljana primjena inhalacijskog kratkodjelujućeg β2-agonista putem zračne komore, uz eventualnu dodatnu primjenu ipratropijevog bromida“, navela je pedijatrica Fanuko i istaknula da su u umjerenim i teškim pogoršanjima indicirani kortikosteroidi (parenteralni ili peroralni) te kisik u slučaju hipoksije, a antibiotici isključivo u slučaju jasne bakterijske infekcije.
Na predavanju se pedijatrica Fanuko osvrnula i na astmu kao najčešću kroničnu opstruktivnu bolest u djece koju karakteriziraju rekurentni simptomi i varijabilna opstrukcija dišnih putova, a čija terapija uključuje inhalacijske kortikosteroide uz bronhodilatator prema potrebi, kao i redovitu procjenu kontrole bolesti i prilagodbu terapije.
