EPIDEMIOLOŠKI NAJZNAČAJNIJE ZARAZNE BOLESTI KOJE SE PRENOSE ZRAKOM

TERMIN:  24. veljače 2026. u 13:00 sati

PREDAVAČ: prim. Dobrica Rončević, dr.med., univ.mag.sanit.publ., spec.epidemiologije, spec. iz uže       specijalizacije zdravstvene ekologije, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije

Predavanje će se održati putem platforme eUsavršavanje, prijave na: https://eusavrsavanje.hzhm.hr/

kao i preko videokonferencijskog sustava na lokacijama:
DZ SDŽ – ispostava Supetar, DZ “Dr. Ante Franulović” ambulanta Lastovo, DZ Dubrovnik-Podr.Amb.Babino Polje, DZ Dubrovnik – ispostava Metković, DZ PGŽ – ispostava Rab, DZ PGŽ – ispostava Mali Lošinj, DZ PGŽ – ispostava Cres, DZ Ozalj, Specijalna bolnica za produženo liječenje Duga Resa, DZ Gospić, DZ Novalja, DZ Korenica, DZ Senj, DZ SDŽ – ispostava Hvar, DZ SDŽ – ispostava Vis, DZ SDŽ – ispostava Trilj, DZ SDŽ – ispostava Vrlika, DZ “Korčula”, DZ “Korčula” – ispostava Orebić, DZ “Ante Franulović”, DZ “Ante Franulović” – ispostava Blato, DZ Slunj, DZ Vojnić, DZ Ogulin, DZ Otočac. DZ Orahovica, DZ Slatina, DZ Pitomača

SAŽETAK

U kliničkoj medicini se zarazne bolesti najčešće svrstavaju u skupine bolesti prema organskom sustavu koji je dominantno zahvaćen infekcijom ili koji je dominantni izvor prepoznatljivih kliničkih simptoma. Navedeno svrstavanje ima praktično medicinsko značenje, jer većina zaraznih bolesti pogađa više organskih sustava, a prema putu širenja, ulaznim vratima, izvoru zaraze, infektivnoj dozi i sklonosti obolijevanju, se planiraju i provode preventivne epidemiološke mjere i postupci protiv pojedine zarazne bolesti.

Za aerogene bolesti, koje se dominantno prenose zrakom, uzročnici se najčešće od izvora do ulaznih vrata, dišnog sustava novog domaćina, prenose zrakom, a mogu ući i ingestijom kroz probavni sustav, eventualno i kontaktom kontaminiranih predmeta sa sluznicama (očiju) ili kroz otvorene ozljede. Prema uzročniku dijele se na: rikecije, bakterije i viruse, prema izvoru zaraze na antroponoze (domaćin samo čovjek), zoonoze ili antropozoonoze (domaćin može biti čovjek i životinja) i sapronoze (u vodi i tlu mogu živjeti i razmnožavati se neovisno o domaćinu).

Primjeri aerogenih antroponoza su: gripa, COVID-19, vodene kozice, ospice (jedna od najzaraznijih bolesti uopće kod koje se virus prenosi aerosolom u kojemu može preživjeti i lebdjeti u zraku i do dva sata iza zaražene osobe), zaušnjaci, tuberkuloza, hripavac, meningitisi.

Primjeri aerogenih antropozoonoza (zoonoza) su:  psitakoza, Q-groznica, antraks (plućni oblik), tularemija, mišja groznica.

Primjeri aerogenih sapronoza su legionarska bolest, histoplazmoza i aspergiloza, praživotinje (Protozoe).

Mjere prevencije zaraznih bolesti koje se prenose zrakom, poput cijepljenja, higijene ruku, dezinfekcije vode za piće i pravilne dispozicije otpada, usmjerene su na prekidanje jedne ili više karika u epidemiološkom (Vogralikovom) lancu kako bi se spriječila pojava i širenje zaraznih bolesti. Dijele se na opće i specifične preventivne mjere.

Opće preventivne mjere se primjenjuju svakodnevno radi smanjenja rizika od širenja raznih respiratornih uzročnika (poput gripe, prehlade ili COVID-19):

• Higijena ruku: Redovito i temeljito pranje ruku sapunom i vodom (barem 20 sekundi) ili korištenje dezinficijensa na bazi alkohola.
• Respiratorna higijena: Pokrivanje usta i nosa laktom ili maramicom prilikom kašljanja i kihanja.
• Provjetravanje prostorija: Redovito provjetravanje zatvorenih prostora kako bi se smanjila koncentracija uzročnika u zraku.
• Fizička udaljenost: Održavanje razmaka od osoba koje pokazuju simptome bolesti.
• Korištenje zaštitne opreme: Nošenje maski, posebno u zatvorenim prostorima ili pri kontaktu s bolesnim osobama.
• Izolacija i karanteni: Izolacija bolesnih, ili izloženih osoba u vremenu inkubacije kako bi se spriječilo daljnje širenje infekcije.
• Veterinarska zaštita: Opće preventivne veterinarske i higijenske mjere usmjerene na zdravlje životinja kao mogućih izvora zaraze.
• Higijena okoliša: Čišćenje, dezinfekcija, dekontaminacija i ostale mjere higijene okoliša kojim se postižu nepovoljni uvjeti za razmnožavanje i  zadržavanje uzročnika bolesti, te uvjeti za smanjenje rizika posredovanja okoliša kao puta prijenosa.

Specifične preventivne mjere su usmjerene na točno određene uzročnike bolesti:

• Cijepljenje (Aktivna imunizacija): Najvažnija specifična mjera koja potiče tijelo na stvaranje otpornosti protiv specifičnih bolesti poput gripe, hripavca, ospica ili tuberkuloze.
• Kemoprofilaksa: Primjena specifičnih lijekova (antibiotiika ili antivirusnih lijekova) osobama koje su bile izložene određenom uzročniku (npr. kod meningitisa).
• Seroprofilaksa (Pasivna imunizacija): Primjena gotovih protutijela (imunoglobulina) kod osoba koje su već izložene riziku, a nisu zaštićene cijepljenjem.

• Izolacija i karantena: Izolacija bolesnih, ili izloženih osoba u vremenu inkubacije kako bi se spriječilo daljnje širenje infekcije.
• Veterinarska zaštita: Posebna cijepljenja, pregledi, izolacije, karantena ili uklanjanje životinja u slučaju utvrđene prijetnje od određene zarazne bolesti
• Higijena okoliša: Posebne epidemiološki, veterinarski i zdravstveno-ekološki indicirane mjere uklanjanja rizika u okolišu kod utvrđene prijetnje od neke bolesti.