O važnosti ranog prepoznavanja i hitnog zbrinjavanja sepse na primarnoj razini zdravstvene zaštite govorila je Jelena Slijepčević, mag. med. techn. iz Odjela za edukaciju i profesionalni razvoj sestrinstva Kliničkog bolničkog centra Zagreb na predavanju održanom u utorak, 30. rujna 2025., u sklopu edukacija na daljinu koje Hrvatski zavod za hitnu medicinu provodi upravo za djelatnike primarne zdravstvene zaštite.
„Sepsa je po život opasna disfunkcija organa uzrokovana neadekvatnim odgovorom organizma na infekciju, dok je septički šok podvrsta sepse u kojoj su cirkulatorne, stanične i metaboličke abnormalnosti toliko izražene da znatno povećavaju smrtnost“, istaknula je magistra sestrinstva Jelena Slijepčević. Učestalost sepse i septičkog šoka u kontinuiranom je porastu unatoč napretku medicine te je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu, a procjena morbiditeta i mortaliteta sepse u RH iznosi između 30 i 50 tisuća osoba godišnje. Iako nitko nije imun na sepsu, pod većim rizikom od nastanka sepse su novorođenčad, mala djeca, trudnice i rodilje, stariji od 65 godina, imunokompromitirani bolesnici, osobe s postavljenim invazivnim medicinskim uređajem, vaskularnim pristupom ili kateterom, osobe s nedavnom traumom, operacijom, medicinskim zahvatom, bolesnici kod kojih je prisutna infekcija koja ne reagira na liječenje i bolesnici kod kojih je prisutna ponovna pojava, pogoršanje ili izostanak poboljšanja bolesti.
Sepsa je posljedica djelovanja bakterijskih produkata te danas sve češće i produkata virusa i gljivica, a nastaje uslijed virulentnosti uzročnika i oslabljene otpornosti domaćina. „Uslijed neprepoznate ili neadekvatno liječene infekcije dolazi do prodora bakterija u krvotok i stvaranja proupalnih citokina i interleukina koji uzrokuju oštećenja na sitnim krvnim žilama i stvaranje dušikovog oksida pri čemu dolazi do vazodilatacije i pada vaskularne rezistencije i hipotenzije, što može dovesti do zatajenja jednog ili više organskih sustava“, pojasnila je na predavanju Jelena Slijepčević, mag. med. techn.
Pravovremeno prepoznavanje simptoma sepse i liječenje ključni su za smanjenje smrtnosti, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i u udaljenim područjima gdje su resursi ograničeni, a dostupnost bolničke skrbi otežana. „Ako se liječenje započne unutar sat vremena od pojave simptoma, preživljavanje je preko 80 posto, a svakim satom odgode – stopa preživljavanja drastično pada“, upozorila je magistra sestrinstva Jelena Slijepčević te upoznala polaznike s qSOFA (quick Sequential Organ Failure Assessment) kliničkim kriterijima kojima se sepsa može rano dijagnosticirati u ambulantnim uvjetima. Navedeni kriteriji prate tri važna parametra: krvni tlak niži od 100 mmHg, ubrzano disanje više od 22 puta u minuti i Glasgow skala kome < 15 te služe kao vodilja i alarm za daljnje pretrage.
Na primarnoj razini zdravstvene zaštite, osobi sa sumnjom na sepsu potrebno je procijeniti opće stanje, izmjeriti vitalne znakove, uzeti anamnezu i uputiti ju u najbliži laboratorij i bolnicu. U slučaju potrebe, osnovni intervencijski postupci, poznati kao sepsis six, uključuju: primjenu visoke doze kisika, uzimanje hemokulture, primjenu i.v. antibiotika širokog spektra, adekvatnu i.v. nadoknadu tekućine, provjeru hemoglobina i laktata te praćenje satne diureze.
Na predavanju je istaknuta važnost telemedicine u zbrinjavanju sepse, a prikazan je i slučaj pacijenta koji je prebolio meningokoknu sepsu. Također, najavljena je izrada Smjernica za prevenciju, rano prepoznavanje, dijagnosticiranje i liječenje sepse te predstavljena kampanja „Zaustavimo sepsu“ koju je 2014. godine pokrenulo Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije s ciljem smanjenja broja oboljelih i umrlih od sepse. Magistra sestrinstva Jelena Slijepčević voditeljica je navedene kampanje te je polaznike upoznala s aktivnostima iste, a poseban naglasak stavila je na promotivne materijale za javnost i zdravstvene profesionalce koji im mogu pomoći u ranom prepoznavanju prvih simptoma i znakova sepse, kao i ranom pristupu liječenju.
