Najučestalija hitna stanja u hematologiji zdravstvenim djelatnicima primarne zdravstvene zaštite detaljnije približila je predstojnica Klinike za unutarnje bolesti Kliničke bolnice Merkur doc. prim. dr. sc. Delfa Radić-Krišto, dr. med. na predavanju održanom u utorak, 27. svibnja 2025., u sklopu edukacija na daljinu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Najčešća hematološka hitna stanja su febrilna neutropenija i neutropenična sepsa, hiperkalcemijski sindrom, sindrom lize tumora te hiperviskozni sindrom s leukostazom, rekla je na početku predavanja predstojnica Radić-Krišto. Kod hematološko-onkoloških bolesnika česta je febrilna neutropenija, po život opasna komplikacija koju karakterizira povišena tjelesna temperatura (> 38,5 ℃) u trajanju duljem od jednog sata uz apsolutni pad broja neutrofila u perifernoj krvi, istaknula je predstojnica Radić-Krišto te dodala da bolesnici imaju visok rizik od nastanku bakterijskih i gljivičnih infekcija, kao i da svako odgađanje početka liječenja povećava mortalitet i smanjuje šansu za oporavak.
Hiperkalcemijski sindrom – metabolička komplikacija zloćudne hematološke bolesti nastaje zbog trajno visokih koncentracija kalcija u serumu, što dovodi do poremećaja brojnih organskih sustava. Ovaj poremećaj postaje hitno stanje kada vrijednost ukupnog kalcija u krvi premaši 3 mmol/L, naglasila je predstojnica Radić-Krišto.
Sindrom lize tumora nastaje kao posljedica kemoterapijskog liječenja, napomenula je predstojnica Radić-Krišto te nastavila da je isti obilježen destrukcijom velikoga broja visokoproliferativnih stanica pri čemu njihovi raspadni produkti dospijevaju u krv i izazivaju brojne metaboličke promjene i zatajenje organa i organskih sustava. Kliničke manifestacije sindroma liza tumora uključuju hiperuricemiju, hiperkalijemiju, hiperkalcijemiju, hiperfosfatemiju i metaboličku acidozu s njihovim posljedičnim očitovanjima (oligurija, kongestivno srčano popuštanje, poremećaji stanja svijesti, srčane aritmije, tetanija, konvulzije i sl.). Simptomi se pojavljuju obično unutar 24 do 72 sata od početka liječenja, a liječenje je simptomatsko, dok veliku ulogu ima prevencija koja započinje prije kemoterapije te traje tijekom i nakon iste, a uključuje zadovoljavajuću hidraciju, primjenu alopurinola te alkalizaciju urina.
Kao posljedica povećane koncentracije proteina u krvi, prvenstveno monoklonskih imunoglobulina, povećanog volumena eritrocita te broja leukocita, odnosno njihovih nezrelih prekursora – blasta, pojavljuje se hiperviskozni sindrom (HS) ili sindrom leukostaze. Klinički se manifestira povećanom viskoznosti krvi uslijed čega dolazi do usporavanja cirkulacije u malim krvnim žilama koje mogu i pucati što dovodi do mikrokrvarenja, naročito u plućima i mozgu. „Radi se o potencijalno smrtonosnom stanju pri kojemu se stopa mortaliteta kreće između 30 i 40 % u prvome tjednu liječenja“, upozorila je predstojnica Radić-Krišto.
2-27-05-2025
