O zbrinjavanju akutne opstrukcije bronha u djece govorila je dr. sc. Iva Topalušić, dr. med., spec. pedijatrije iz Klinike za dječje bolesti Zagreb na predavanju održanom u utorak, 10. studenoga 2026., u sklopu edukacija na daljinu koje za zdravstvene djelatnike provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

„Termin opstrukcija bronha u djece obuhvaća kliničke entitete akutnog opstruktivnog bronhitisa i akutne egzacerbacije astme, dok opstruktivne nalaze u djece mlađe od godinu dana nazivamo akutnim bronhiolitisom“, pojasnila je na predavanju pedijatrica Topalušić. Opstruktivni bronhitis javlja se tijekom akutne respiratorne infekcije, a očituje se kašljem, produljenim izdisajem i piskanjem u prsima, dok egzacerbacija astme obuhvaća pogoršanje kašlja, dispneje, piskanja ili stezanja u prsima, uz smanjenje plućne funkcije, a može biti i prva manifestacija bolesti. Akutni bronhitis i egzacerbacija astme najčešće su potaknuti virusnom infekcijom gornjeg dišnog sustava, no egzacerbaciju astme može potaknuti i izloženost alergenima, onečišćenjima u atmosferi, duhanskom dimu i drugim iritansima.

U kliničkom statusu bolesnika potrebno je prepoznati znakove koji govore o težini akutne opstrukcije dišnih putova, što obuhvaća procjenu stanja svijesti, puls, frekvenciju disanja, tjelesnu temperaturu, krvni tlak, mogućnost govora i položaj tijela te korištenje pomoćne dišne muskulature, istaknula je pedijatrica Topalušić. Upozorila je i na važnost isključivanja mogućih komplikacija, poput pneumotoraksa ili pneumonije, te drugih uzroka dispneje, kao što su opstrukcija larinksa, aspiracija stranog tijela ili zatajenje srca. Za procjenu respiratornog statusa kod djece preporučuje se koristiti PRAM (Pediatric Respiratory Assessment Measure), pri čemu ciljna saturacija kisikom iznosi više od 95 posto, dok vrijednosti niže od 92 posto upućuju na povećanu vjerojatnost potrebe za hospitalizacijom, a niže od 90 posto zahtijevaju intenzivnije liječenje.

Osnovu liječenja čine bronhodilatatori kratkog djelovanja (salbutamol), sistemski kortikosteroidi i kisik. „Bronhodilatatori kratkog djelovanja primjenjuju se za ublažavanje bronhalne opstrukcije“, rekla je pedijatrica Topalušić te naglasila nužnost pažljivog titranja doze zbog rizika od tahikardije, tremora, hipokalemije i toksičnosti. „Kod svih, osim kod blagih simptoma egzacerbacije astme, preporučuje se primjena sistemskih kortikosteroida, i to unutar prvog sata od pojave simptoma. Terapija može trajati 3 – 5 dana, bez potrebe za postupnim smanjivanjem doze“, obrazložila je pedijatrica Topalušić. Dodala je da se kod teške opstrukcije preporučuje ipratropijev bromid u kombinaciji sa salbutamolom jer smanjuje tremor i povraćanje, no ne i duljinu hospitalizacije te da se intravenski magnezijev sulfat ne primjenjuje rutinski. Prema smjernicama Globalne inicijative za astmu (GINA), upozorila je pedijatrica Topalušić, primjena aminofilina i teofilina se ne preporučuje zbog ograničene učinkovitosti i nepovoljnijeg sigurnosnog profila. Također, nije potrebno rutinski primjenjivati antibiotike, osim u slučaju jasnih znakova bakterijske infekcije.

Osvrnula se i na akutni bronhiolitis, najčešću virusno uzrokovanu upalu donjeg dišnog sustava u djece mlađe od dvije godine, posebno dojenčadi. „U 30 posto djece javlja se febrilitet, dok su rani znakovi kongestija nosa i rinoreja“, navela je pedijatrica Topalušić te napomenula da se nakon nekoliko dana javlja piskanje u prsima, kao i da je moguća apneja te poteškoće hranjenja. Liječenje je prvenstveno potporno, a hospitalizacija indicirana ako su poremećeni vitalni znakovi i ako bolest ometa djetetove svakodnevne aktivnosti, poput spavanja ili hranjenja.

Provedbom edukacija na daljinu, Hrvatski zavod za hitnu medicinu nastavlja poticati razvoj znanja i osigurava cjeloživotno stručno usavršavanje zdravstvenim djelatnicima, osobito onima na otocima te u ruralnim i teže dostupnim područjima.

Djelatnici Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice osposobljeni su za pravilno provođenje postupka oživljavanja uz korištenje automatskog vanjskog defibrilatora (AVD) na edukaciji koju su za njih u srijedu, 28. listopada 2026., u Daruvaru održali nacionalni instruktori Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM), mr. sc. Milena Car, dr. med. i Želimir Đurić, mag. med. techn., nakon koje su im i predali na korištenje AVD uređaj.

Time je nastavljena uspješna dugogodišnja provedba Nacionalnog programa javno dostupne rane defibrilacije „Pokreni srce – spasi život“ kojim HZHM u suradnji s Ministarstvom zdravstva i županijskim zavodima za hitnu medicinu nastoji spriječiti loš ishod iznenadnog srčanog zastoja. Srčani zastoj može se dogoditi bilo kome, bilo kad i bilo gdje, upozorili su nacionalni instruktori HZHM-a tijekom edukacije te istaknuli važnost brze reakcije neposrednih očevidaca za spašavanje života. „Pravovremena reakcija, koja uključuje upotrebu AVD uređaja unutar prvih nekoliko minuta od trenutka zastoja srca, značajno povećava mogućnost preživljavanja“, istaknula je mr. sc. Milena Car, dr. med.

Uz teorijski dio, 12 polaznika je na edukaciji prošlo i praktično usvajanje postupka oživljavanja, umjetno disanje i masažu srca, kao i korištenje AVD uređaja na lutkama koje omogućuju učenje simulacijom stvarnih uvjeta. Time ih se ohrabruje na pružanje pomoći u slučaju iznenadnog srčanog zastoja, dok dostupnost AVD uređaja u Daruvarskim toplicama pridonosi zdravstvenoj sigurnosti njihovih korisnika, posjetitelja i djelatnika. Njegova upotreba veoma je jednostavna jer uređaj nakon što se uključi samostalno procjenjuje srčani ritam i daje glasovne i tekstualne upute o postupcima koje treba provesti. Uputu da isporuči električni šok, AVD će dati isključivo kada prepozna određene aritmije koje uzrokuju iznenadni srčani zastoj.

U sklopu programa „Pokreni srce – spasi život“ više od 7000 polaznika, laika, predstavnika žurnih službi i drugih, obučeno je za pružanje pomoći osobi koja je doživjela iznenadni srčani zastoj. Također, u sklopu navedenog programa značajno je povećan broj AVD uređaja na frekventnim mjestima te ih je trenutačno više od 1100 registrirano u Mreži AVD-a.

U sklopu edukacija na daljinu, Hrvatski zavod za hitnu medicinu organizirao je predavanje o aktualnim preporukama za cijepljenje osoba starije životne dobi koje je za djelatnike primarne zdravstvene zaštite u utorak, 27. listopada 2026., održala Violeta Dodig, dr. med. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

„Cijepljenje je jedna od najučinkovitijih preventivnih mjera zaštite pojedinca i cijele populacije“, rekla je tom prigodom specijalizantica epidemiologije Dodig te istaknula da se osobama starije životne dobi i kroničnim bolesnicima savjetuje cijepljenje protiv gripe, bolesti COVID-19, pneumokoka, tetanusa, hripavca, varičela, herpes zostera i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) s ciljem sprječavanja nastanka teških oblika bolesti, hospitalizacije i smrti uslijed infekcije.

Svake godine nekoliko desetaka ljudi u Hrvatskoj umre od gripe, dok više stotina osoba zahtijeva bolničko liječenje, naglasila je Violeta Dodig, dr. med. te dodala da je većina umrlih starija od 65 godina. S godinama naš imunološki sustav slabi, stoga osobe starije životne dobi i osobe koje boluju od kroničnih bolesti, poput srčanih, plućnih i bubrežnih bolesti, mogu razviti teži oblik gripe. Cijepljenjem protiv gripe štite se osobe koje se cijepe, a ujedno se i smanjuje mogućnost da se gripa prenese na druge osobe. Cijepljenje se provodi sezonski, u jesen, i besplatno je za sve osobe u dobi od 65 i više godina, korisnike domova za starije i njihove zaposlenike, osobe oslabljenog imuniteta i one s kroničnim bolestima, posebice srca, pluća i bubrega, dijabetičare, osobe s hemoglobinopatijama, trudnice i zdravstveno osoblje.

Epidemiološka situacija, kao i brojni dokazi o sigurnosti i djelotvornosti cjepiva, pokazuju da je redovito cijepljenje protiv bolesti COVID-19 i dalje preporučljivo osobama starijim od 75 godina i onima starijima od 60 godina sa značajnim komorbiditetima, zatim korisnicima domova za starije, imunokompromitiranim osobama, trudnicama i zdravstvenom osoblju. „Cjepivo protiv COVID-a i cjepivo protiv gripe, osobe starije od 12 godina mogu primiti istovremeno“, navela je na predavanju doktorica Dodig.

Pneumokokna cjepiva, konjugirano i polisaharidno, štite od infekcija bakterijom Streptococcus pneumoniae koja može uzrokovati upalu pluća, meningitis, sepsu i upale srednjeg uha, objasnila je na predavanju Violeta Dodig, dr. med. Koje cjepivo će se primijeniti ovisi o medicinskoj indikaciji, a cijepljenje se savjetuje osobama koje boluju od kroničnih bolesti srca, pluća i jetre, zatim alkoholičarima, osobama s kohlearnim implantatima te imunokompromitiranim osobama.

Prema Programu obveznog cijepljenja u RH, s jednom dozom kombiniranog cjepiva protiv tetanusa i difterije docjepljuju se odrasle osobe s navršenih 60 godina života, istaknula je doktorica Dodig. Posebno se osvrnula na cijepljenje rekombinantnim cjepivom protiv herpes zostera koje je na teret HZZO-a omogućeno osobama podvrgnutim transplantaciji krvotvornih matičnih stanica i osobama koje trebaju primiti biološku terapiju, kao i onima oboljelim od upalnih bolesti crijeva, a koji se liječe ili planiraju liječiti inhibitorima Janus kinaze.

Polaznike je Violeta Dodig, dr. med. upozorila i na hripavac, zaraznu bakterijsku bolest dišnog sustava. Najteži oblici bolesti javljaju se u dojenčadi koja još nije potpuno cijepljena, a s obzirom na to da se prenosi kapljičnim putem, preporučuje se docjepljivanje kombiniranim cjepivom protiv tetanusa, difterije i hripavca odraslim osobama u bliskom kontaktu s novorođenčadi, uključujući djedove i bake. Zaključno je napomenula da se svim osobama starijim od 60 godina savjetuje i cijepljenje protiv respiratornog sincicijskog virusa (RSV). Iako RSV obično uzrokuje blage simptome nalik prehladi, u dojenčadi mlađe od šest mjeseci, starijih osoba i osoba s oslabljenim imunosnim sustavom može uzrokovati težak oblik bolesti i smrtni ishod.

Predavanje održano u sklopu edukacija na daljinu bilo je odlična prilika za informiranje, razmjenu znanja i dodatno osvještavanje o važnosti prevencije zaraznih bolesti te ulozi cijepljenja u očuvanju zdravlja pojedinca i zajednice. Hrvatski zavod za hitnu medicinu ovakvim edukacijama omogućuje zdravstvenim djelatnicima kontinuirano praćenje aktualnih trendova i najnovijih smjernica u različitim granama medicine, uključujući dijagnosticiranje, liječenje, rehabilitaciju i/ili prevenciju određenih bolesti i zdravstvenih stanja.

U Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“ u Slavonskom Brodu je od 23. do 25. listopada 2026. održan međunarodno standardizirani tečaj Medicinski odgovor na veliku nesreću i katastrofu (Cro-MRMI), namijenjen zdravstvenim djelatnicima iz bolnica i izvanbolničke hitne medicinske službe, ali i pripadnicima policije i vatrogastva.

Kao deveti i ujedno završni tečaj proveden u sklopu Projekta obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva okupio je 60 polaznika i 20 instruktora u multidisciplinarnom okruženju usmjerenom na uvježbavanje jedinstvenog, koordiniranog i učinkovitog odgovora na potencijalne krizne situacije. Cro-MRMI je poslijediplomski tečaj ESTES-a (European Society for Trauma and Emergency Surgery) koji se u Hrvatskoj, uključujući i ove projektne aktivnosti, kontinuirano provodi već više od deset godina u organizaciji Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Ministarstva zdravstva i Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod, a u suradnji s Hrvatskim društvom za medicinu katastrofe.

Intenzivan trodnevni Cro-MRMI tečaj nudi temeljitu pripremu za izazove na terenu, a obuhvaća sve etape zbrinjavanja – od trenutka incidenta do operacijskih sala i jedinica intenzivne njege, pritom slijedeći propisane protokole za rad u velikim nesrećama i katastrofama. Predavanja su bila fokusirana na ključne koncepte zbrinjavanja masovne nesreće i važnu ulogu komunikacije u tim situacijama, a poseban naglasak stavljen je na praktično usavršavanje polaznika kako bi u vremenski kritičnim situacijama pravilno i pravodobno reagirali. Uz pomoć tzv. table-top simulacijskih vježbi temeljenih na MACSIM (Mass Casualty Simulation) sustavu s realnim podacima o zdravstvenom stanju pacijenata i sa stvarnim utroškom vremena i resursa, tečaj osigurava simultani interaktivni trening cijelog lanca odgovora za sve uključene kategorije polaznika. Po završetku simulacijske vježbe, provedena je evaluacija rezultata rada svih radilišta.

Cro-MRMI tečaj prati suvremene pristupe medicinskoj praksi utemeljene na znanstvenim dokazima, a njegova posebna vrijednost je multidisciplinarnost jer okuplja sve koji sudjeluju u zbrinjavanju posljedica velikih nesreća i katastrofa te im omogućava provjeru sposobnosti donošenja odluka u kriznim situacijama, timskog rada te suradnje i koordinacije s drugim službama na terenu i s Kriznim stožerom. Održavanje Cro-MRMI tečaja u Slavonskom Brodu doprinosi daljnjoj dostupnosti standardizirane edukacije iz upravljanja krizama u Hrvatskoj, što je iznimno važno s obzirom na brojne globalne izazove s kojima se suočavamo – od prirodnih i antropogenih katastrofa do industrijskih nesreća.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. sudjelovala je na 16. međunarodnom jesenskom stručnom skupu Hrvatske vatrogasne zajednice, koji je u četvrtak, 22. listopada 2026., započeo u Vatrogasnom centru za edukaciju i tehnološki razvoj Split u Vučevici.

Tom prilikom prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. osvrnula se na zajedničko djelovanje vatrogasaca i djelatnika hitne medicinske službe, zemaljske i helikopterske, u spašavanju unesrećenih uslijed prometnih nesreća i drugih kriznih situacija, naglasivši pritom važnost njihovih jasno definiranih uloga i međusobne koordinacije za uspješnost intervencije.

Trodnevni stručni skup okupio je u Vučevici više od tisuću vatrogasaca i stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva s ciljem razmijene iskustva i znanja te razmatranja aktualnih tema važnih za daljnji razvoj vatrogasne djelatnosti. Svečanom otvorenju skupa su, uz ravnateljicu HZHM-a, prisustvovali potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić, glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković, predsjednik Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader i brojni drugi uzvanici, a prethodila mu je demonstracija gašenja šumskog požara.

U sklopu edukacija na daljinu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, danas je prof. dr. sc. Irena Sever Globan s Hrvatskog katoličkog sveučilišta održala predavanje Komunikacija koja čuva dostojanstvo: empatija u hitnoj medicini. Predavanje je bilo namijenjeno djelatnicima hitne medicinske službe, a usmjereno na bolje razumijevanje važnosti uloge empatije u njihovoj svakodnevnoj komunikaciji s pacijentima i njihovim bližnjima.

„Rad u hitnoj medicinskoj službi obilježen je vremenskim pritiskom, velikom odgovornošću, nepredvidivim situacijama i susretima s ljudima koji se često nalaze u stanju straha, boli, neizvjesnosti i gubitka kontrole“, istaknula je profesorica Sever Globan. Profesionalna komunikacija, nastavila je, nije samo sredstvo prenošenja informacija, već važan dio iskustva pacijenta i njegove obitelji te može pridonijeti osjećaju sigurnosti, povjerenja i suradnje. Stoga je naglasak predavanja bio na razlikovanju stručnih odluka od načina na koji se one komuniciraju.

Ista informacija, uputa ili odluka može biti izrečena na način koji čuva dostojanstvo osobe i pokazuje razumijevanje njezine situacije ili na način koji osoba može doživjeti kao odbacivanje, nerazumijevanje ili omalovažavanje. „Tek 10 posto nekog sukoba je posljedica razlike u mišljenju, a 90 posto posljedica je krivog tona glasa“, rekla je na predavanju prof. dr. sc. Irena Sever Globan. Koristeći konkretne komunikacijske primjere, naglasila je značaj izbora riječi, tona glasa, aktivnog i empatijskog slušanja te prepoznavanja potreba koje se nalaze iza reakcija pacijenta ili člana obitelji. Posebno se osvrnula na važnost individualiziranog pristupa osobama koje se zbog invaliditeta, dobi, straha, boli ili drugih okolnosti mogu nalaziti u posebno ranjivom položaju.

Empatija ne podrazumijeva popuštanje, slaganje s pacijentom ili odustajanje od profesionalnih granica, već sposobnost razumijevanja perspektive druge osobe uz istodobno zadržavanje stručnosti, jasnoće i profesionalne odgovornosti, pojasnila je djelatnicima hitne medicinske službe profesorica Sever Globan na predavanju. Dodala je da se empatija nadopunjuje s asertivnom komunikacijom, kao i da je nužno kontinuirano razvijati i unapređivati komunikacijske vještine. „Stručnost i ljudskost nisu suprotstavljene: način na koji komuniciramo stručnu odluku također je dio profesionalnog odnosa prema pacijentu“, zaključila je prof. dr. sc. Irena Sever Globan.

Uz prim. dr. sc. Ingrid Bošan-Kilibardu, dr. med., prof. dr. sc. Irena Sever Globan je svojim stručnim znanjem doprinijela recenziji priručnika Komunikacija u medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici: od prikupljanja informacija do vođenja komunikacije tijekom hitnog medicinskog poziva, autora dr. sc. Stjepana Petričevića, mag. med. techn. i Igora Pelaića, mag. med. techn., a objavljenog u izdanju HZHM-a.

U Novalji je od 16. do 18. listopada 2026. godine održan 3. Kongres o zdravstvu u ruralnim i otočnim regijama koji je pod sloganom „Integrirana skrb za otoke i ruralna područja“ okupio predstavnike zdravstvenog i socijalnog sustava, uključujući ministricu zdravstva doc. dr. sc. Irenu Hrstić, dr. med., državnu tajnicu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Mariju Pletikosu, ravnateljicu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maju Grba-Bujević, dr. med. i druge.

Jednaka dostupnost zdravstvene zaštite stanovnicima otoka i ruralnih područja, bez obzira na mjesto stanovanja, jedan je od prioriteta zdravstvenog sustava, rekla je tom prilikom ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med. te naglasila važnost helikopterske i pomorske hitne medicinske službe, kao i mobilnih ambulanti i ljekarni u približavanju zdravstvene skrbi stanovnicima udaljenih područja. Najavila je i uvođenje fleksibilnije Mreže hitne medicine i sanitetskog prijevoza te izmjene programa specijalističkog usavršavanja liječnika, uključujući pedijatriju, prema prijedlogu struke.

Ravnateljica HZHM-a prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. na kongresu je istaknula da je za osiguranje dostupnije hitne medicinske skrbi tijekom turističke sezone ključna učinkovita organizacija rada, odnosno komplementarno i koordinirano djelovanje triju sastavnica izvanbolničke hitne medicinske službe – zemaljske, pomorske i zračne. Posebna pozornost pritom se pridaje otocima i ruralnim područjima, navela je ravnateljica HZHM-a te dodala da se više od polovice intervencija HHMS-a odnosi na otoke. Tom prigodom istaknula je i važnost turističkih ambulanti te pozvala sve dionike koji žele pozicionirati RH kao vodeću i zdravstveno sigurnu turističku destinaciju na konstruktivnu suradnju.

U sklopu programa, ravnateljica HZHM-a prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. i njezin pomoćnik za kvalitetu Saša Balija, mag. med. techn. te ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije Senka Kajčić, dr. med. održali su radionicu Sekunde koje život znače: oživljavanje u izoliranim zajednicama. Radionica je održana na Svjetski dan oživljavanja, 16. listopada, čime je dodatno istaknuta ozbiljnost problema iznenadnog srčanog zastoja i važnost Nacionalnog programa javno dostupne rane defibrilacije „Pokreni srce – spasi život“. Program „Pokreni srce – spasi život“ u kontinuitetu dužem od deset godina provodi HZHM u suradnji s Ministarstvom zdravstva i županijskim zavodima za hitnu medicinu, a kao rezultat njegove uspješne provedbe danas se na području RH nalazi više od 1100 uređaja registriranih u Mreži AVD-a, dok je gotovo 7000 osoba obučeno za njegovu pravilnu upotrebu.

Kongres je održan u organizaciji Doma zdravlja Ličko-senjske županije i Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, a obuhvatio je niz stručnih predavanja, panel-rasprava i primjera dobre prakse, s posebnim naglaskom na povezivanje zdravstvenog i socijalnog sustava, jačanje primarne i specijalističke zdravstvene zaštite te razvoj integrirane dugotrajne skrbi.

U Sveučilišnom centru Varaždin u subotu, 3. listopada 2026., održan je simpozij Medicinska prijavno-dojavna jedinica: od poziva do intervencije, a službeno ga je otvorila ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. Simpozij je okupio brojne stručnjake iz područja hitne medicine, posebice medicinske dispečere, ali i druge, s ciljem adresiranja ključnih izazova u radu medicinske prijavno-dojavne jedinice (MPDJ) i predstavljanja novih ideja, znanja i tehnologija važnih za njezin daljnji razvoj.

U okviru programa simpozija predstavljen je stručni priručnik Komunikacija u medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici: od prikupljanja informacija do vođenja komunikacije tijekom hitnog medicinskog poziva, objavljen u izdanju HZHM-a. „U MPDJ-u, gdje se zaprimaju svi hitni pozivi, određuje njihov stupanj hitnosti te koordinira rad timova na terenu, pogreške nisu opcija“, rekla je tom prilikom ravnateljica HZHM-a prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. i naglasila da je ovaj priručnik osmišljen kao praktičan alat za medicinske dispečere, voditelje MPDJ-a, mentore, edukatore i druge zdravstvene djelatnike te da se može besplatno preuzeti na mrežnim stranicama HZHM-a. O priručniku je govorila i njegova recenzentica prof. dr. sc. Irena Sever Globan, kao i sami autori – dr. sc. Stjepan Petričević, mag. med. techn. i Igor Pelaić, mag. med. techn. koji su istaknuli da je priručnik nastao iz potrebe da se komunikacija u MPDJ-u prikaže kao konkretan i strukturiran dio dispečerskog rada. Dobro strukturirana komunikacija može pomoći da se pravodobno dobije važan podatak, jasno prenese potrebna telefonska uputa, održi suradnja pozivatelja, ograniči komunikacijski šum te timu prenese jasna i za daljnje postupanje relevantna informacija, naveli su tom prigodom autori. Kao edukacijsko-praktični okvir za vođenje komunikacije tijekom hitnog poziva razvili su VODI model koji označava četiri komunikacijske funkcije: Verificiraj, Ograniči, Dirigiraj i Instruiraj. Ključna uloga VODI modela je da medicinskim dispečerima pomogne da lakše prepoznaju i analiziraju što se tijekom poziva komunikacijski događa, naglasili su autori te dodali da model ne predstavlja medicinski algoritam niti zamjenjuje Hrvatski indeks prijema hitnog poziva za MPDJ, važeće stručne smjernice, protokole rada, algoritme postupanja i edukacijske programe.

Plenarno predavanje Komunikacija kao dio intervencije: riječ, glas i odnos u hitnoj medicini na simpoziju je održala prof. dr. sc. Irena Sever Globan s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a pomoćnik ravnateljice za kvalitetu HZHM-a Saša Balija, mag. med. techn. govorio je o važnosti AML (Advanced Mobile Location) tehnologije, brzog i naprednog lociranja pozivatelja, i videopoziva za modernizaciju procesa rada MPDJ-a. Uz navedena predavanja, program su upotpunile i aktualne teme poput kontrole kvalitete rada u MPDJ-u, aktivacije HHMS-a, organizacije rada MPDJ-a tijekom velikog događaja, psihološke podrške djelatnicima hitne medicine i MPDJ-a i druge. Interaktivni pristup, razmjena iskustava i fokus na konkretne primjere dodatno su obogatili simpozij Medicinska prijavno-dojavna jedinica: od poziva do intervencije koji je održan u organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicini Varaždinske županije, Udruge dispečera hitne medicine, Sveučilišta Sjever i Opće bolnice Varaždin, a pod pokroviteljstvom HZHM-a i Varaždinske županije.

Preuzmite priručnik Komunikacija u medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici: od prikupljanja informacija do vođenja komunikacije tijekom hitnog medicinskog poziva.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu nastavio je s uspješnim provođenjem edukacija na daljinu za zdravstvene djelatnike, a ciklus predavanja otvorile su u utorak, 29. rujna 2026., prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med. i doc. prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s temom epidemiološki i organizacijski aspekti cijepljenja protiv HPV-a.

Jedna od najčešćih spolno prenosivih infekcija na globalnoj razini jest infekcija humanim papilomavirusom (HPV), istaknula je prim. Nemeth Blažić. HPV obuhvaća grupu od više od 150 tipova virusa, od kojih 40-ak uzrokuje infekcije anogenitalne regije. Iako kod većine osoba HPV infekcija prolazi spontano, bez kliničkih simptoma i posljedica, kod nekih može uzrokovati spolne bradavice (kondilome), dok perzistentna infekcija visokorizičnim tipovima predstavlja ključni čimbenik u razvoju određenih malignih bolesti. Infekcija HPV-om povezuje se s oko pet posto svih karcinoma u oba spola diljem svijeta, a glavni je uzročnik raka vrata maternice (99,7 %) i raka anusa (90 %). U Hrvatskoj je 2023. godine od raka vrata maternice oboljelo 297 žena, dok ih je u 2024. umrlo 98, naglasila je prim. Nemeth Blažić na predavanju.

Ne postoji specifičan lijek za infekciju HPV-om, no cijepljenje protiv HPV-a dokazano pruža učinkovitu i dugotrajnu zaštitu od infekcija najčešćim tipovima HPV-a, uključujući tipove koji uzrokuju rak. U Hrvatskoj je cijepljenje dostupno kao besplatno i neobavezno za osobe u dobi od 9 do 25 godina, dok se osobama starijim od 25 godina preporučuje na temelju individualne procjene medicinske indikacije ili prema uputi specijalista. Cijepljenje protiv HPV-a provode primarno liječnici školske medicine, ali i epidemiolozi u zavodima za javno zdravstvo te ginekolozi u određenim bolnicama. Uz cjepivo, prevencija HPV infekcije uključuje redovite ginekološke preglede i odgovorno spolno ponašanje.

Iako je u nekim dijelovima Hrvatske cjepivo protiv HPV-a bilo dostupno od 2007. godine, na nacionalnoj razini dostupno je od školske godine 2015./2016., a inicijalni program cijepljenja otad je postupno proširivan. Od njegova uvođenja, u Hrvatskoj je procijepljenost porasla, a pozitivan trend prisutan je kod oba spola, rekla je doc. prim. dr. sc. Pavić Šimetin. No unatoč kontinuiranim poboljšanjima, Hrvatska i dalje zaostaje za globalnim ciljevima. Kako bi se poboljšala provedba programa cijepljenja, neophodno je provoditi sveobuhvatne edukacijske kampanje i osnažiti zdravstvene djelatnike za pružanje ključnih informacija građanima o važnosti cjepiva protiv HPV-a, obvezi PAPA/HPV probira i odgovornom spolnom ponašanju. Na tom tragu je doc. prim. dr. sc. Pavić Šimetin istaknula važnost motivacijskog intervjua/razgovora za donošenje odluke o cijepljenju protiv HPV-a te navela nekoliko konkretnih primjera koji zdravstvenim djelatnicima mogu poslužiti u praksi.

Predavanje je održano u okviru edukacija na daljinu koje zdravstvenim djelatnicima, osobito onima na otocima te u ruralnim i teže dostupnim područjima, osiguravaju cjeloživotno stručno usavršavanje. Hrvatski zavod za hitnu medicinu provodi ih uz pomoć infrastrukture i opreme nabavljene u sklopu projekta eUsavršavanje. Predavanja su registrirana, a stručne komore ih boduju radi obnavljanja licenci zdravstvenih djelatnika.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu partner je Hrvatskom savezu gluhih i nagluhih na projektu „Slavica 2.0“, usmjerenom na unapređenje komunikacije između djelatnika hitne medicinske službe i sanitetskog prijevoza te gluhih i nagluhih osoba, a sredinom rujna 2026. održali su sastanak na kojem je utvrđena dinamika provedbe projektnih aktivnosti.

Projekt „Slavica 2.0“ nastavlja se na trogodišnji program „Slavica – inovativno rješenje pružanja usluge videoprevođenja“ koji je Hrvatski savez gluhih i nagluhih proveo u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, a provest će se u iduće tri godine uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Fokus projekta je na edukaciji djelatnika izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe te sanitetskog prijevoza o načinima komunikacije s gluhim i nagluhim osobama, ali i edukaciji gluhih i nagluhih osoba o postupanju u slučaju hitnog stanja te jednostavnim postupcima pružanja prve pomoći. U okviru projekta izradit će se i protokol za postupanje i komunikaciju djelatnika iz sustava hitne medicine i sanitetskog prijevoza s gluhim i nagluhim osobama u hitnim situacijama.