Domaćim i stranim turistima u Hrvatskoj osigurana je dostupnost zdravstvene zaštite. U nastavku se nalazi pregled lokacija turističkih ambulanti po županijama u sezoni 2026. te poveznice na informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista u pojedinoj županiji u ovoj turističkoj sezoni.

 

Bjelovarsko-bilogorska županija

Bjelovar

Adresa: Velike Sredice 11, Bjelovar

Telefon: 043 217 174

E-adresa: turist.ambulanta@dzbbz.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Brodsko-posavska županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovnik – Stari grad

Adresa: Androvićeva ulica 3, Dubrovnik

Telefon: 020 641 676

E-adresa: ordinacija.grad@dom-zdravlja-dubrovnik.hr

 

Lopud

Adresa: Obala Iva Kuljevana 32A, Lopud

Telefon: 020 641 520

E-adresa: ordinacija.hure@dom-zdravlja-dubrovnik.hr

 

Šipan

Adresa: Puhiera 1A, Šipan

Telefon: 020 641 540

E-adresa: ordinacija.gusinac@dom-zdravlja-dubrovnik.hr

 

Koločep

Adresa: Donje Čelo, Koločep

Telefon: 020 641 531, 099 676 4423 (za hitnoću)

E-adresa: marica.marcic@dom-zdravlja-dubrovnik.hr

 

Mljet

Adresa: Zabrežje 94, Babino Polje

Telefon: 020 641 550

E-adresa: ordinacija.mljet@dom-zdravlja-dubrovnik.hr

 

Ston

Adresa: Put braće Mihanovića 7, Ston

Telefon: 020 641 696, 020 641 648

E-adresa: ordinacija.ston@dom-zdravlja-dubrovnik.hr, janja.vlasic@dom-zdravlja-dubrovnik.hr

 

Korčula

Adresa: Ulica 57 5, Korčula

Telefon: 020 715 576

E-adresa: turisticka.korcula@dom-zdravlja-korcula.hr

 

Orebić

Adresa: Kralja Tomislava 22, Orebić

Telefon: 020 671 520

E-adresa: turisticka.orebic@dom-zdravlja-korcula.hr

 

Trpanj

Adresa: Kralja Tomislava 27, Trpanj

Telefon: 020 743 404

E-adresa: turisticka.trpanj@dom-zdravlja-korcula.hr

 

Ploče

Adresa: Trg Kralja Tomislava 25, Ploče

Telefon: 020 679 910

E-adresa: domzd1@a1net.hr

 

Opuzen

Adresa: Zagrebačka ulica 3, Opuzen

Telefon: 020 220 985

E-adresa: /

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Istarska županija

Poreč

Adresa: Mauro Gioseffi 2, Poreč

Telefon: 052 426 461, 095 392 1646

E-adresa: turisticka.porec@idz.hr

 

Pula

Adresa: Flanatička 27, Pula

Telefon: 052 417 955

E-adresa: turisticka.pula@idz.hr

 

Rovinj

Adresa: Matteo Benussi 6, Rovinj

Telefon: 095 391 9528

E-adresa: turisticka.rovinj@idz.hr

 

Umag

Adresa: Edoardo Pascali 3A, Umag

Telefon: 052 702 241

E-adresa: turisticka.umag@idz.hr

 

Labin

Adresa: Svetog Mikule 2, Labin

Telefon: 095 344 8942

E-adresa: turisticka.labin@idz.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Karlovačka županija

Slunj

Adresa: Plitvička 18a, Slunj

Telefon: 047 777 626

E-adresa: turisticka.slunj@gmail.com

 

Rakovica

Adresa: Rakovica 33, Rakovica

Telefon: 047 784 067

E-adresa: turisticka.rakovica@gmail.com

 

Ozalj

Adresa: Kolodvorska 2, Ozalj

Telefon: 091 604 6851

E-adresa: turisticka.ozalj@gmail.com

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

 

Koprivničko-križevačka županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Krapinsko-zagorska županija

Marija Bistrica

Adresa: Zagrebačka ulica 1a, Marija Bistrica

Telefon: 097 6065 552

E-adresa: turisticka.mbistrica@dzkzz.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Ličko-senjska županija

Karlobag

Adresa: Ulica obale Vladimira Nazora 23, Karlobag

Telefon: 053 694 003

E-adresa: turisticka.karlobag@dzlsz.hr

 

Senj

Adresa: Stara cesta 43, Senj

Telefon: 053 884 274, 053 884 250

E-adresa: turisticka.senj@dzlsz.hr

 

Novalja

Adresa: Špital 1, Novalja

Telefon: 053 741 196

E-adresa: turisticka.novalja@dzlsz.hr

 

Gospić

Adresa: 118. brigade HV br. 3 – prizemlje, Gospić

Telefon: 053 573 235, 053 658 265

E-adresa: turisticka.gospic@dzlsz.hr

 

Mukinje

Adresa: Plitvička Jezera, Mukinje 22, Korenica

Telefon: 053 774 057

E-adresa: turisticka.mukinje@dzlsz.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Međimurska županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Osječko-baranjska županija

Osijek

Adresa: Park kralja Petra Krešimira IV/6, sjever suteren, Osijek

Telefon: 031 225 346

E-adresa: turisticka@dzobz.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Požeško-slavonska županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Primorsko-goranska županija

Crikvenica

Adresa: Kotorska 13a, Crikvenica

Telefon: 051 445 185

E-adresa: turisticka.crikvenica@domzdravlja-pgz.hr

 

Rab

Adresa: Palit 143a, Rab

Telefon: 051 776 993

E-adresa: turisticka.rab@domzdravlja-pgz.hr

 

Krk

Adresa: Vinogradska 2b, Krk

Telefon: 091 251 8049

E-adresa: turisticka.krk@domzdravlja-pgz.hr

 

Mali Lošinj

Adresa: Dominika Skopinića 4, Mali Lošinj

Telefon: 091 251 8034

E-adresa: turisticka.malilosinj@domzdravlja-pgz.hr

 

Opatija

Adresa: Maršala Tita 4, Opatija

Telefon: 051 701 260

E-adresa: turisticka.opatija@domzdravlja-pgz.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Sisačko-moslavačka županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Splitsko-dalmatinska županija

Split

Adresa: Matoševa 2, Split

Telefon: 021 250 598

E-adresa: tourist.split@dz-sdz.hr

 

Trogir

Adresa: Alojzija Stepinca 17

Telefon: 021 669 662

E-adresa: tourist.trogir@dz-sdz.hr

 

Hvar

Adresa: Trg Sv. Stjepana 16, Hvar

Telefon: 021 743 103

E-adresa: tourist.hvar@dz-sdz.hr

 

Omiš

Adresa: Put Mlija 2, Omiš

Telefon: 021 669 511

E-adresa: tourist.omis@dz-sdz.hr

 

Makarska

Adresa: Stjepana IVičevića 2, Makarska

Telefon: 021 409 320

E-adresa: tourist.makarska@dz-sdz.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Šibensko-kninska županija

Šibenik

Adresa: Stjepana Radića 83, Šibenik (1. kat Poliklinike Opće bolnice Šibensko-kninske županije)

Telefon: /

E-adresa: turisticka-sibenik@dz-sibenik.hr

 

Vodice

Adresa: Ulica Roca Pave 6, Vodice

Telefon: 022 444 237

E-adresa: turisticka-vodice@dz-sibenik.hr

 

Tisno

Adresa: Istočna gomilica 2, Tisno

Telefon: 022 438 467

E-adresa: turisticka-tisno@dz-sibenik.hr

 

Rogoznica

Adresa: Obala kneza Domagoja 140a, Rogoznica

Telefon: 022 559 032

E-adresa: turisticka-rogoznica@dz-sibenik.hr

 

Primošten

Adresa: Kamenar 2a, Primošten

Telefon: 022 570 033

E-adresa: turisticka-primosten@dz-sibenik.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Varaždinska županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Virovitičko-podravska županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Vukovarsko-srijemska županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Zadarska županija

Starigrad Paklenica

Adresa: Starigradskih zidara 7, Starigrad Paklenica

Telefon: 023 647 197

E-adresa: turisticka.starigrad@dzzdzup.hr

 

Zadar

Adresa: Prolaz cara Augusta 1, Zadar

Telefon: 023 551 265

E-adresa: turisticka.zadar@dzzdzup.hr

 

Vir

Adresa: Franje Tuđmana 27a, Vir

Telefon: 023 647 306

E-adresa: turisticka.vir@dzzdzup.hr

 

Pag

Adresa: Prosika 17, Pag

Telefon: 023 550 842

E-adresa: turisticka.pag@dzzdzup.hr

 

Neviđane

Adresa: Neviđane 20a, Neviđane

Telefon: 023 269 658

E-adresa: turisticka.nevidane@dzzdzup.hr

 

Biograd na Moru

Adresa: Matije Ivanića 6, Biograd na moru

Telefon: 023 551 261

E-adresa:turisticka.biograd@dzzdzup.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Zagrebačka županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Grad Zagreb

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Visoke temperature zraka mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Stoga je izrazito važno pridržavati se korisnih savjeta i preporuka za ponašanje tijekom velikih vrućina kojima se štetni učinci vrućina na zdravlje mogu spriječiti ili barem ublažiti te pratiti upozorenja na toplinske valove Državnog hidrometeorološkog zavoda.

 

Rashladite svoj dom:

• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
• Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost zraka.
• Kada uključite uređaj za rashlađivanje, zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C – neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

 

Klonite se vrućine:

• Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
• Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 – 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu u parkiranom vozilu.
• Ne ostavljate životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

 

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:

• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
• Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
• Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
• Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

 

Pomognite drugima:

• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
• Razgovarajte o toplinskom udaru i toplinskom valu s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

 

Ako imate zdravstvene probleme:

• Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
• Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

 

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše:

• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.
• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

 

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika / hitnu medicinsku službu. Dok čekate na liječnika / hitnu medicinsku službu, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem – kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 – 30 °C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 °C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

 

Važni brojevi:

• Hitna medicinska služba – 194
• Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.

 

 

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. govorila je o ulozi Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) u skrbi za pacijente s moždanim udarom na predavanju održanom u srijedu, 17. lipnja 2026., u Edukacijskom centru Opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica u sklopu tečaja „Kako prepoznati akutni moždani udar“.

Riječ je o trećem u nizu održanih tečajeva o zbrinjavanju akutnog moždanog udara koji su zajednički organizirali koprivnički Objedinjeni hitni bolnički prijem i inicijativa Angels za liječnike te medicinske sestre i tehničare iz sustava hitne medicine. Tečaj je bio usmjeren na stjecanje novih znanja i vještina iz područja hitne neurologije s ciljem pravilnog i pravodobnog prepoznavanja i liječenja pacijenata s ranim znakovima moždanog udara u izvanbolničkoj i bolničkoj hitnoj medicinskoj službi.

„Kod sumnje na moždani udar, primarni cilj je skratiti vrijeme do reperfuzijskog liječenja, a HHMS aktivirati kada značajno skraćuje vrijeme do definitivnog liječenja ovog hitnog neurološkog stanja“, naglasila je tom prilikom prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. Uz ravnateljicu HZHM-a, polaznici su od Marie Sheverdine iz Angels inicijative imali priliku saznati više o postignućima inicijative, globalno i u Hrvatskoj. Ana Domjan Babić, dr. med., spec. hitne medicine i Mirta Pihać, dr. med. iz Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije podijelile su svoja iskustva i upozorile polaznike na važnost najave pacijenata bolničkim timovima za zbrinjavanje moždanog udara, dok su ih Juraj-Mark Poje, dr. med., spec. neurologije i Dijana Osman, dr. med., spec. hitne medicine iz koprivničke bolnice upoznali s dosadašnjim rezultatima u zbrinjavanju i liječenju pacijenata s akutnim moždanim udarom u njihovoj ustanovi. Na indikacije za trombektomiju kod blagog moždanog udara sa začepljenjem velikih krvnih žila osvrnula se prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, dr. med., spec. neurologije iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med., spec. neurologije iz Kliničke bolnice Sveti Duh na tzv. wake-up stroke, moždani udar čiji se simptomi pojave nakon buđenja. O trijaži pacijenata s akutnim moždanim udarom govorila je Marina Friščić, mag. med. techn. iz koprivničke bolnice, a osim predavanja, svi polaznici sudjelovali su u radionicama na kojima su usvojili osnove FAST-ED pregleda, alata za brzu procjenu pacijenata sa sumnjom na moždani udar.

U organizaciji Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu održano je sedam online edukacija Upravljanje stresom na kojima je više od 700 djelatnika županijskih zavoda za hitnu medicinu i objedinjenih hitnih bolničkih prijema usvojilo korisne tehnike za jačanje otpornosti na stresne situacije, primjenjive u njihovom svakodnevnom radu.

Edukacije su provedene u razdoblju od 27. travnja do 1. lipnja 2026. s ciljem pripreme djelatnika za rano prepoznavanje simptoma stresa, stabilizaciju akutnih reakcija, jačanje otpornosti na stres i zaštitu mentalnog zdravlja. Naslanjaju se na Standardni operativni postupak za psihološku pomoć djelatnicima u izvanbolničkoj i bolničkoj djelatnosti hitne medicine i sanitetskog prijevoza (SOP). Riječ je o protokolu koji osigurava sustavno i dosljedno pružanje psihološke pomoći djelatnicima koji su tijekom rada bili izloženi stresnim situacijama. U njegovoj izradi, Hrvatski zavod za hitnu medicinu surađivao je s kliničkim psiholozima iz Hrvatske psihološke komore koji su ujedno i proveli sve edukacije.

Program edukacije u potpunosti je usklađen sa SOP-om, a sastojao se od pet modula: Stres i trauma, Psihološka prva pomoć, Krizna intervencija i komunikacija u kriznoj situaciji, Upravljanje stresom i sagorijevanjem te Simulacijski trening. Posebna pažnja na edukacijama bila je posvećena situacijama koje SOP definira kao obavezne za psihološku intervenciju, poput fizičkih napada, intervencija s višestrukim smrtnim ishodima ili onih sa znatnim emocionalnim opterećenjem.

Međuresorna vatrogasna vježba „SIGURNOST 26“ održana je u srijedu, 10. lipnja 2026., u tunelu Učka s ciljem provjere spremnosti i koordinacije vatrogasaca, hitne medicinske službe, policije, civilne zaštite, zračnih snaga Ministarstva obrane RH i drugih dionika sustava domovinske sigurnosti za odgovor na zahtjevne krizne situacije.

Vježba je potvrdila visoku razinu operativne spremnosti svih sudionika za novu protupožarnu sezonu, a s istarske strane tunela Učka pratili su je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica zdravstva Irena Hrstić, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, predsjednik Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, domaćini iz Istarske županije te brojni drugi uzvanici.

Scenariji vježbe obuhvatio je požar na osobnom automobilu i prometnu nesreću s više ozlijeđenih u tunelu Učka, prometni kolaps na prilaznim cestama i dodatnu prometnu nesreću s osobama koje su ostale zarobljene u vozilima te širenje požara na otvoreni prostor. U vježbi je sudjelovalo pet timova hitne medicinske službe Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije koji su pokazali stručnost i profesionalnost u radu, pravilno i pravodobno primjenjujući protokole i standardne operativne postupke, kao i spremnost brzog i koordiniranog odgovora na ovakve krizne situacije. Osim njih, u vježbi su sudjelovale vatrogasne postrojbe Istarske i Primorsko-goranske županije, Državne intervencijske postrojbe HVZ-a, zatim pripadnici Policijske uprave istarske, Društva Crvenog križa Istarske županije i Hrvatskih šuma – Buzet te Protupožarne zračne snage Ministarstva obrane RH i službe Bina Istre.

Vježba je održana u organizaciji Hrvatske vatrogasne zajednice i Vatrogasne zajednice Istarske županije, a u sklopu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku za 2026. godinu.

U Vodicama je od 28. do 31. svibnja 2026. održan 19. kongres Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST) na kojem su kao pozvani predavači sudjelovali predstavnici Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM), ravnateljica prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. i njezin pomoćnik za kvalitetu Saša Balija, mag. med. techn. Tom prigodom je predsjednik HDMSARIST-a doc. dr. sc. Adriano Friganović uručio ravnateljici HZHM-a priznanje za dugogodišnji doprinos razvoju profesije.

Na kongresu se ravnateljica HZHM-a prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. osvrnula na Helikoptersku hitnu medicinsku službu (HHMS), strateški projekt Vlade RH usmjeren na unapređenje dostupnosti hitne medicinske skrbi, a poseban fokus stavila je na organizacijsku strukturu, rezultate nakon dvije godine rada i daljnji razvoj službe. „U prve dvije godine rada služba je imala više od 3500 intervencija, a najveći udio činile su primarne i sekundarne intervencije za kritično oboljele i teško ozlijeđene pacijente, pacijente s moždanim udarom te pacijente s akutnim infarktom miokarda s elevacijom ST-segmenta“, rekla je tom prigodom prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. te dodala da je značajan broj intervencija zabilježen na otocima i u turističkim destinacijama.

O AML (Advanced Mobile Location) tehnologiji i njezinoj ulozi u radu medicinskih dispečera, govorio je pomoćnik ravnateljice za kvalitetu HZHM-a Saša Balija, mag. med. techn. Riječ je o tehnologiji koja medicinskim dispečerima omogućava da do informacije o lokaciji pozivatelja dođu jednim klikom u sustavu eHitna. „AML je obvezan operativni sustav svih pametnih mobilnih telefona prodanih na tržištu EU-a od 2022. godine, a aktivira se automatski kada se ostvari poziv, bez dodatne intervencije pozivatelja i ometanja razgovora“, rekao je pomoćnik ravnateljice za kvalitetu HZHM-a te pojasnio da AML tehnologija za utvrđivanje točne lokacije pozivatelja koristi integrirane senzore i sustave mobilnih uređaja – GNSS, Wi-Fi ili podatke mobilne mreže te ih šalje u medicinsku prijavno-dojavnu jedinicu. „U praksi, AML tehnologija se posebno korisnom pokazala prilikom lociranja mjesta intervencija na autocestama, otvorenim prostorima i plažama, kao i pri intervencijama HHMS-a“, istaknuo je Saša Balija, mag. med. techn. te zaključio da napredno lociranje pozivatelja izravno utječe na učinkovitost trijaže hitnog poziva, optimalno korištenje resursa izvanbolničke hitne medicinske službe i sigurnost pacijenata.

Ovogodišnji kongres HDMSARIST-a okupio je brojne domaće i inozemne stručnjake koji su tijekom stručnog i znanstvenog programa razmijenili znanja, klinička iskustava i primjere dobre sestrinske prakse iz područja anestezije, intenzivne medicine, hitne skrbi i transfuzijske medicine. Poseban naglasak stavljen je na novosti iz transfuzijske medicine, razvoj suvremenih edukacijskih modela te mentorski pristup u radu s novim djelatnicima koji predstavljaju važan temelj za daljnji razvoj kvalitete i sigurnosti zdravstvene skrbi.

U organizaciji Udruge poslodavaca u zdravstvu u Vodicama je 21. i 22. svibnja 2026. održan 129. Kongres poslodavaca u zdravstvu Hrvatske koji je okupio ravnatelje zdravstvenih ustanova, predstavnike Ministarstva zdravstva, stručna društva te predstavnike industrije i udruga pacijenata, a sudjelovali su i resorna ministrica doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike prof. dr. sc. Alen Ružić, dr. med., ministar turizma i sporta Tonči Glavina te ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med.

Ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med. na kongresu se osvrnula na dvojni rad liječnika, problem nedostatka zdravstvenih radnika, liste čekanja, financijsku stabilnost zdravstvenog sustava i rast dugova bolnica prema veledrogerijama, odnos javnog i privatnog zdravstva, a posebno na sustav hitne medicine. Istaknula je da je sustav tijekom posljednjih desetak godina značajno unaprijeđen, uključujući razvoj Helikopterske hitne medicinske službe, a kao jedan od glavnih problema navela je nepopunjene specijalizacije te potrebu za jasnijom organizacijom rada između obiteljske medicine, izvanbolničke hitne službe i bolničkih hitnih prijema. Najavila je mogućnost budućeg centralnog financiranja specijalizacija na razini države, umjesto sadašnjeg modela u kojem ih financiraju pojedine bolnice ili županije kako bi se izbjegao odlazak specijalizanata iz manjih bolnica nakon završetka specijalizacije, kao i izmjene pravilnika o specijalističkom usavršavanju te dodatno vrednovanje rada u ruralnim i otočnim područjima.

Ravnateljica HZHM-a prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. na kongresu je otvorila panel Organizacija zdravstvene zaštite tijekom turističke sezone predavanjem na kojem je istaknula ulogu hitne medicinske službe (HMS) u pozicioniranju RH kao zdravstveno sigurne turističke destinacije, ali i naglasila preopterećenost službe u ljetnim mjesecima te otvorila pitanja razine informiranosti turista o turističkim ambulantama i unapređenja međusektorske suradnje. „Za osiguranje dostupnije hitne medicinske skrbi ključna je učinkovita organizacija rada, odnosno komplementarno i koordinirano djelovanje triju sastavnica izvanbolničkog HMS-a, kao i objedinjenih hitnih bolničkih prijema“, rekla je ravnateljica HZHM-a i dodala da će se, uz redovite timove iz Mreže hitne medicine i sanitetskog prijevoza, i ove godine na frekventnim lokacijama nalaziti dodatni timovi HMS-a.

Podaci HZHM-a upućuju na značajno opterećenje HMS-a tijekom ljeta, posebno s pacijentima koji nisu hitni, ali im je potrebna odgovarajuća zdravstvena skrb, navela je prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. S ciljem rasterećenja izvanbolničkog i bolničkog HMS-a te ordinacija primarne zdravstvene zaštite, tijekom prošle turističke sezone na 56 lokacija diljem obale i unutrašnjosti uspostavljene su turističke ambulante, a ove godine nalazit će se na čak 62 lokacije. Informiranje brojnih turista, ali i turističkih i zdravstvenih radnika o njihovom radu, ravnateljica HZHM-a smatra nedovoljnim te predlaže bolje povezivanje jedinica područne (regionalne) samouprave s turističkim ambulantama i učinkovitije informiranje domaćih i stranih turista o lokacijama i radnom vremenu turističkih ambulanti, kao i pravima i mogućnostima ostvarivanja zdravstvene zaštite.

Uvodim predavanjem, ravnateljica HZHM-a postavila je tematski okvir sudionicima panela, načelniku Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva doc. dr. sc. Damiru Važaniću, ravnatelju Opće bolnice Dubrovnik izv. prof. prim. dr. sc. Mariju Bekiću, dr. med., ravnatelju Opće bolnice Pula mr. sc. Andreju Angeliniju, dr. med., ravnateljici Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije Senki Kajčić, dr. med. i ravnateljici Opće bolnice Šibensko-kninske županije Ivani Skorić, dr. med.

Na 129. Kongresu poslodavaca u zdravstvu Hrvatske obrađeno je niz tema s ciljem otvorenog i sadržajnog dijaloga o budućnosti hrvatskog javnog zdravstvenog sustava, s posebnim naglaskom na učinkovitu organizaciju, poslovanje i upravljanje zdravstvenim ustanovama.

Pomoćnik ravnateljice za kvalitetu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Saša Balija, mag. med. techn. sudjelovao je u četvrtak, 21. svibnja 2026., u Jastrebarskom na početnoj konferenciji projekta „Razvoj operativnih sposobnosti za velike nesreće i katastrofe“ (RAOS) čiji je nositelj Ravnateljstvo civilne zaštite.

Važnost projekta RAOS za unapređenje i jačanje spremnosti i učinkovitosti operativnih snaga sustava civilne zaštite za učinkovit odgovor na velike krize i katastrofe na konferenciji je istaknula pomoćnica ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite Marijana Klanac. U sklopu projekta, istaknuto je na konferenciji, nabavit će se oprema, plovila i vozila, a planirane su i aktivnosti usmjerene na jačanje suradnje, razmjenu iskustava i podizanje svijesti o važnosti ulaganja u sustav civilne zaštite. Korisnici projekta su Hrvatski zavod za hitnu medicinu, Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatski Crveni križ i Hrvatska gorska služba spašavanja.

Navedene službe aktivno su sudjelovale u izradi plana nabave opreme, a Hrvatski zavod za hitnu medicinu je u sklopu projekta zatražio opremu za organizaciju mjesta velike nesreće, medicinsko zbrinjavanje i imobilizaciju pacijenata u velikoj nesreći te komunikacijsku opremu za 21 županijski zavod za hitnu medicinu. Ukupna vrijednost projekta RAOS viša je od 21 milijun eura, a sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.

Uz predstavljanje projekta, na konferenciji je održan i panel „Inspirativne žene operativnih snaga sustava civilne zaštite“ na kojem je, uz predstavnice Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog Crvenog križa, sudjelovala i Ivana Marelja Cindrić, dr. med., spec. hitne medicine iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba. Kroz panel raspravu, sudionice su istaknule ključne izazove rada na terenu, ali i podijelile profesionalna iskustva te naglasile ulogu žena u učinkovitom odgovoru na krizne situacije.

Važnost rane dijagnoze i pravovremenog početka liječenja meningokokne bolesti istaknuo je doc. dr. sc. Srđan Roglić, dr. med., spec. infektologije, subspec. intenzivne medicine iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ na predavanju održanom u utorak, 19. svibnja 2026., u sklopu edukacija na daljinu koje za zdravstvene djelatnike kontinuirano provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

Meningokokna bolest ozbiljna je bakterijska infekcija koju uzrokuje bakterija Neisseria meningitidis. „Infekcija u većine zaraženih rezultira samo nazofaringealnim kliconoštvom, no u malog broja bolesnika razvija se bolest s visokim mortalitetom i morbiditetom“, naglasio je na predavanju doc. dr. sc. Srđan Roglić, dr. med. Razlikujemo neinvazivan i invazivan oblik ove bolesti, nastavio je docent Roglić, pri čemu neinvazivni obuhvaćaju respiratornu infekciju (nazofaringitis, upala pluća), infekciju oka i uretritis, a invazivni sepsu, sepsu s meningitisom i meningitis. Incidencija invazivne meningokokne bolesti u Hrvatskoj je u 2023. godini iznosila 0,49 na 100 000 stanovnika i u blagom je padu. U prosjeku se u Hrvatskoj na godišnjoj razini bilježi 36 prijava oboljenja te prosječno tri smrtna ishoda godišnje, istaknuto je na predavanju. Većem riziku od zaraze tom bolešću izložene su imunokompromitirane osobe, dojenčad, adolescenti i putnici u područja s visokom incidencijom.

„Meningokokna sepsa predstavlja velik dijagnostički problem jer je bolest u samom početku teško prepoznati, a često ima brzo progresivan tijek i kašnjenje terapije utječe na ishod“, upozorio je docent Roglić te pojasnio da bolest počinje općim simptomima, često nalik gripi ili streptokoknoj bolesti, dok je hemoragičan osip znak već uznapredovale bolesti. „Simptomi i znakovi sepse poput bolova u nogama te hladnih i blijedih okrajina mogu pomoći u pravovremenom prepoznavanju meningokokne sepse“, istaknuo je docent Roglić te zdravstvenim djelatnicima prikazao slučajeve iz kliničke prakse. Meningokoknu bolest gotovo je nemoguće isključiti u prvih 4-6 sati bolesti, a dijagnoza se potvrđuje kultivacijom uzročnika ili molekularnim metodama iz primarno sterilnih materijala, prvenstveno krvi i cerebrospinalnog likvora.

S obzirom na to da invazivna meningokokna bolest predstavlja hitno stanje, liječenje treba započeti na osnovu kliničke sumnje. „Osim promptnog antimikrobnog liječenja, mnogi bolesnici trebaju i mjere naprednog održavanja života, prvenstveno volumnu resuscitaciju“, rekao je docent Roglić i dodao da se antimikrobno liječenje provodi cefalosporinima treće generacije ili penicilinom G u trajanju od sedam dana. Smrtnost invazivne meningokokne bolesti je oko 10 posto, a većina posljedica su neurološke ili vezane za ishemiju i nekroze. Za bliske kontakte oboljelih obavezna je postekspozicijska kemoprofilaksa, a pri tom se koriste rifampicin, ceftriakson ili ciprofloksacin. Bolest se može prevenirati cijepljenjem koje je dostupno protiv meningokoka serogrupa A, B, C, W, X i Y, s procijenjenom učinkovitosti 8-10 godina. U Hrvatskoj se cijepe samo rizične skupine – asplenični, osobe s deficitom komplementa (zbog bolesti ili terapije) ili hipogamaglobulinemijom, zaraženi virusom humane imunodeficijencije te osobe s većim stupnjem izloženosti, a prema procijeni rizika od oboljenja, mogu se cijepiti i drugi, poput djece dojenačke dobi i adolescenata.

Treći kongres hitne medicine Udruženja hitnih medicinskih tehničara (UHMT) Federacije Bosne i Hercegovine održan od 15. do 17. svibnja 2026. u Sarajevu okupio je brojne stručnjake u području hitne medicine i srodnih djelatnosti, uključujući ravnateljicu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maju Grba-Bujević, dr. med. i njezinog pomoćnika za kvalitetu Sašu Baliju, mag. med. techn., te je sudionicima pružio priliku za razmjenu iskustava, stručne rasprave i unapređenje profesionalnih vještina, ali i unapređenje međunarodne suradnje u ovom segmentu zdravstva.

Fokus ovogodišnjeg kongresa stavljen je na sigurnost u radu, timski pristup, zbrinjavanje i pristup trauma pacijentima, kao i na jačanje suradnje s drugim profesionalnim službama s kojima je hitna medicinska služba svakodnevno usko povezana. Ravnateljica HZHM-a prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. tom je prigodom govorila o Helikopterskoj hitnoj medicinskoj službi (HHMS). Naglasila je da je riječ o strateškom projektu Vlade Republike Hrvatske te da je služba u prve dvije godine rada imala 3547 intervencija, što potvrđuje njezinu važnost u osiguranju dostupnosti hitne medicinske skrbi svim životno ugroženim pacijentima na području RH te njihova pravovremenog pristupa bolnicama tercijarne zdravstvene zaštite.

Na važnost projekta Specijalističko usavršavanje prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine osvrnuo se pomoćnik ravnateljice za kvalitetu Saša Balija, mag. med. techn. Projekt je financiran sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a pokrenut je na inicijativu HZHM-a. „Rad u hitnoj medicini je specifičan i izrazito zahtijevan, a medicinske sestre i tehničari nakon završetka formalnog obrazovanja nemaju dovoljno kompetencija za brojne postupke u ovoj djelatnosti, stoga im je nužna dodatna edukacija i usavršavanje“, rekao je tom prigodom Saša Balija, mag. med. techn. Završetkom jednogodišnje specijalizacije na sveučilištima i veleučilištima u RH, medicinskim sestrama i tehničarima u djelatnosti hitne medicine proširen je opseg kompetencija i ovlasti potrebnih za njihov samostalan rad. „Hitna medicina prva je zdravstvena djelatnost u RH koja u svojim redovima ima specijalizirane prvostupnike sestrinstva koji samostalno procjenjuju hitne pacijente i zbrinjavaju ih primjenom određene terapije i/ili hitnog postupka“, istaknuo je na kongresu Saša Balija, mag. med. techn.