Hrvatski zavod za hitnu medicinu u skladu s člankom 140. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 136/21, 119/22, 156/22, 33/23, 145/23, 36/24 i 102/25) i člankom 3. Uredbe o osnivanju Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (NN 28/09) objavljuje javne pozive na iskaz interesa za odabir kandidata za nacionalne instruktore edukacijskih vježbi za dispečere medicinske prijavno-dojavne jedinice, radnike izvanbolničke hitne medicinske službe, radnike sanitetskog prijevoza, radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine te za medicinske sestre – medicinske tehničare u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu.

Na poveznicima provjerite uvjete za prijavu za svaki pojedini javni poziv:

Javni poziv na iskaz interesa za odabir kandidata za nacionalne instruktore edukacijskih vježbi za dispečere medicinske prijavno-dojavne jedinice

Javni poziv na iskaz interesa za odabir kandidata za nacionalne instruktore edukacijskih vježbi za radnike izvanbolničke hitne medicinske službe

Javni poziv na iskaz interesa za odabir kandidata za nacionalne instruktore edukacijskih vježbi za radnike sanitetskog prijevoza

Javni poziv na iskaz interesa za odabir kandidata za nacionalne instruktore edukacijskih vježbi za radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine

Javni poziv na iskaz interesa za odabir kandidata za nacionalne instruktore edukacijskih vježbi za medicinske sestre – medicinske tehničare u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu

Prijave se zaprimaju do 8. lipnja 2026., a podnose se putem elektroničke pošte: tajnistvo@hzhm.hr ili na adresu: Hrvatski zavod za hitnu medicinu Planinska 13, 10 000 Zagreb.

U organizaciji Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu u ponedjeljak, 4. svibnja 2026., održana je online edukacija „Upravljanje stresom“ za djelatnike izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe te sanitetskog prijevoza, a proveli su je klinički psiholozi iz Hrvatske psihološke komore.

Edukacija se nastavlja na nedavno donesen Standardni operativni postupak za psihološku pomoć djelatnicima u izvanbolničkoj i bolničkoj djelatnosti hitne medicine i sanitetskog prijevoza (SOP), a prošlog tjedna završili su je i ravnatelji te njihovi zamjenici i pomoćnici iz županijskih zavoda za hitnu medicinu. Program edukacije u potpunosti je usklađen sa SOP-om čija primjena osigurava sustavnu, potrebama prilagođenu i profesionalnu psihološku podršku djelatnicima te povećava njihovu otpornost u stresnim situacijama, smanjuje rizik za njihovo mentalno zdravlje i osigurava kvalitetu pružene zdravstvene skrbi.

Edukacija je obuhvatila pet modula: Stres i trauma, Psihološka prva pomoć, Krizna intervencija i komunikacija u kriznoj situaciji, Upravljanje stresom i sagorijevanjem te Simulacijski trening. Cilj edukacije je priprema djelatnika za rano prepoznavanje simptoma stresa i stabilizaciju akutnih reakcija, posebno u situacijama koje SOP definira kao obavezne za psihološku intervenciju, poput fizičkih napada, intervencija s višestrukim smrtnim ishodima ili onih sa znatnim emocionalnim opterećenjem.

Sljedeći termini edukacija „Upravljanje stresom“ za djelatnike izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe te sanitetskog prijevoza su 11. i 18. svibnja 2026. godine, a svi zainteresirani mogu se prijaviti putem poveznice dostavljene zdravstvenim ustanovama čijim su djelatnicima edukacije namijenjene.

Svečanom akademijom u karlovačkom Gradskom kazalištu „Zorin dom“ završilo je ovogodišnje središnje obilježavanje Nacionalnog dana hitne medicinske službe (HMS), a podršku i zasluženo priznanje za rad danas su u Karlovcu djelatnicima HMS-a uputile ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med., županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin, ali i brojni drugi gosti.

„Na današnji dan želimo istaknuti koliko je vaša uloga nezamjenjiva te koliko je važno da kao društvo prepoznamo i cijenimo vaš doprinos. Hvala na svemu što činite – na vašoj stručnosti, hrabrosti i humanosti“, poručila je tom prigodom ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med.

„Sustav hitne medicine jedan je od najsnažnijih i najvažnijih stupova hrvatskog zdravstva, a iza njegove učinkovitosti stoji više od 6000 predanih djelatnika koji svaki dan brinu o sigurnosti i životima naših građana“, rekla je ravnateljica HZHM-a prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. Tijekom prošle godine timovi izvanbolničke hitne medicinske službe odradili su gotovo 659 tisuća intervencija, u bolničkim hitnim prijemima pregledano je oko 1,2 milijuna pacijenata, dok je sanitetski prijevoz realizirao čak 915 tisuća prijevoza i pritom prešao gotovo 36 milijuna kilometara. „Te brojke nisu samo statistika; one predstavljaju tisuće spašenih života, pravovremeno pruženu skrb i sigurnost koju naši građani osjećaju u najtežim trenucima“, istaknula je ravnateljica HZHM-a te svim djelatnicima HMS-a zahvalila na svakodnevnom profesionalnom i nesebičnom radu.

Središnje obilježavanje Nacionalnog dana HMS-a započelo je otvorenjem novouređenih prostora Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije. „Uz ova ulaganja ne mogu ne spomenuti i prije nekoliko godina izgrađenu ispostavu hitne medicine u Vojniću, ali i najaviti ispostavu hitne medicine u Ozlju. Brojna su ulaganja i to je ono što mogu reći da je podrška ovom sustavu, kako bi naš zdravstveni sustav zaista ispunio svoju zadaću i omogućio život na ovom području, na području čitave naše domovine Hrvatske“, izjavila je tom prigodom županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin. Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije Perica Vucelić, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit. izrazio je uvjerenje da će novouređena zgrada dodatno unaprijediti pružanje medicinske skrbi stanovnicima ovog područja i osigurati bolje uvjete rada za ukupno 229 djelatnika HMS-a i sanitetskog prijevoza karlovačkog Zavoda.

Poseban naglasak središnjeg obilježavanja Nacionalnog dana HMS-a stavljen je na edukacijske programe za građane koje su proveli djelatnici HMS-a iz 21 županijskog zavoda  za hitnu medicinu u centru Karlovca. Intencija tih programa bila je približiti djelatnost hitne medicine građanima, osvijestiti ih o važnosti prepoznavanja hitnih stanja i upoznati s jednostavnim vještinama pružanja pomoći kojima mogu „kupiti vrijeme“ ozlijeđenoj ili oboljeloj osobi do dolaska tima HMS-a i tako doprinijeti njenom boljem zdravstvenom ishodu.

Hrvatski sabor je 2013. godine 30. travnja proglasio Nacionalnim danom HMS-a čime se Hrvatska pridružila nizu svjetskih zemalja koje nastoje djelatnost i dostignuća HMS-a približiti svojim građanima. Središnje obilježavanje Nacionalnog dana HMS-a održalo se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva RH i Karlovačke županije, a u organizaciji Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije.

U skladu s nedavno donesenim Standardnim operativnim postupkom za psihološku pomoć djelatnicima u izvanbolničkoj i bolničkoj djelatnosti hitne medicine i sanitetskog prijevoza (SOP), Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) je u ponedjeljak, 27. travnja 2026., organizirao prvu u nizu online edukacija „Upravljanje stresom“ za djelatnike iz sustava hitne medicine i sanitetskog prijevoza.

Edukaciju su provele stručnjakinje u području kliničke psihologije iz Hrvatske psihološke komore, uključujući Ivanu Rede, spec. klin. psih., doc. dr. sc. Karin Kuljanić, spec. klin. psih., Gordanu Kamenečki, spec. klin. psih., Doroteju Bratušu Juraj, spec. klin. psih., Petru Kučan, mag. psych. i Ellu Selak Bagarić, spec. klin. psih. Upravo su stručnjaci iz Hrvatske psihološke komore prethodno surađivali s HZHM-om na izradi navedenog SOP-a na temelju potpisanog Sporazuma o suradnji. SOP definira protokol za dosljedno, učinkovito i kvalitetno pružanje psihološke pomoći djelatnicima hitne medicine i sanitetskog prijevoza koji su tijekom rada bili izloženi stresnim situacijama te osigurava sustavnu, potrebama prilagođenu i profesionalnu psihološku podršku djelatnicima.

Program edukacije usklađen je sa SOP-om i pruža kompetencije potrebne za njegovu provedbu te priprema djelatnike za rano prepoznavanje simptoma stresa i stabilizaciju akutnih reakcija, čime se izravno smanjuje rizik za vlastito mentalno zdravlje i osigurava kvaliteta pružene zdravstvene skrbi.

Edukacija se sastoji od pet modula, a na prvom su se polaznici upoznali s utjecajem stresa i traume, što je ključno za situacije koje SOP definira kao obavezne za intervenciju, poput fizičkih napada, intervencija s višestrukim smrtnim ishodima ili onih sa znatnim emocionalnim opterećenjem. Kroz module o psihološkoj prvoj pomoći i upravljanju stresom, polaznici su imali priliku usvojiti strategije adaptivnog suočavanja koje SOP propisuje kao nužne za normalizaciju stanja nakon kriznog događaja. Poseban naglasak stavljen je na deeskalacijske tehnike i rad s agresivnim osobama, što izravno odgovara potrebi zaštite djelatnika od fizičkih i verbalnih napada na terenu. Edukacija je obuhvatila i modul krizna komunikacija i priopćavanje loših vijesti, čime se, između ostalog, voditelje timova priprema za upravljanje pritiscima javnosti i okoline, kao i simulacijski trening koji je omogućio polaznicima uvid u praktičnu primjenu protokola u realnom vremenu.

Održana edukacija bila je namijenjena ravnateljima te njihovim zamjenicima i pomoćnicima iz zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Ličko-senjske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske i Zadarske županije. U srijedu, 29. travnja 2026., bit će održana online edukacija za uprave preostalih županijskih zavoda, dok će se online edukacije za djelatnike izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe održati 4., 11. i 18. svibnja 2026. godine. Dodatni termini edukacija bit će organizirani u skladu s interesom djelatnika.

Dodatnih 60 polaznika, prvenstveno zdravstvenih djelatnika iz djelatnosti hitne medicine, ali i kirurgije i anesteziologije te pripadnika policije i vatrogasaca, obučeno je za pravovremen, učinkovit i koordiniran odgovor na krizne situacije na tečaju Medicinski odgovor na veliku nesreću i katastrofu (Cro-MRMI) koji je proteklog vikenda, od 24. do 26. travnja 2026., održan u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“ u Slavonskom Brodu.

Ovo je osmi od devet planiranih Cro-MRMI tečajeva koji se održavaju u sklopu Projekta obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva, a riječ je o poslijediplomskom tečaju ESTES-a (European Society for Trauma and Emergency Surgery) koji u Hrvatskoj od 2013. godine provode Hrvatski zavod za hitnu medicinu, Ministarstvo zdravstva i Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod u suradnji s Hrvatskim društvom za medicinu katastrofe.

Program tečaja pažljivo je osmišljen kako bi polaznici uvježbali planiranje, organizaciju, koordinaciju i zbrinjavanje ozlijeđenih slijedeći propisane protokole za rad u velikim nesrećama i katastrofama. Predavanja su bila fokusirana na ključne koncepte zbrinjavanja masovne nesreće i važnu ulogu komunikacije u tim situacijama, dok je praktično usavršavanje polaznika provedeno uz pomoć tzv. table-top simulacijskih vježbi. Vježbe se temelje na MACSIM (Mass Casualty Simulation) sustavu s realnim podacima o zdravstvenom stanju pacijenata i sa stvarnim utroškom vremena i resursa, a koji osigurava simultani interaktivni trening cijelog lanca odgovora za sve uključene kategorije polaznika. Pri tom je naglasak stavljen na ključnu ulogu medicinske prijavno-dojavne jedinice u kriznim situacijama, uvježbavanje trijaže i zbrinjavanje na mjestu nesreće, organizaciju prijevoza unesrećenih, bolničku organizaciju rada za primitak većeg broja pacijenata, koordinaciju i suradnju svih žurnih službi na terenu i njihovu suradnju s Kriznim stožerom. Uz to, Cro-MRMI tečaj polaznicima omogućava provjeru vlastitih sposobnosti donošenja odluka u kriznim situacijama, ali i sposobnosti za rad u timu primjenom naučenih lekcija.

U organizaciji Centra za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju u četvrtak, 16. travnja 2026., u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u Zagrebu održana je 30. radionica „Upravljanje u palijativnoj skrbi“ koju je podržala ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. i tom prigodom istaknula važnost palijativne skrbi koja se temelji na multidisciplinarnom pristupu pacijentu.

Na radionici je voditeljica Odjela za koordinaciju rada u hitnoj medicini i sanitetskom prijevozu HZHM-a Sanja Predavec, dr. med., univ. mag. sanit. publ. predstavila drugo, prošireno i dopunjeno izdanje priručnika Nacionalne smjernice za rad izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe s pacijentima kojima je potrebna palijativna skrb. „Ovaj priručnik svojevrsni je vodič za rad djelatnicima hitne medicinske službe jer sadrži općenite informacije o palijativnoj skrbi, opise hitnih stanja uz specifično kliničko prosuđivanje pri zbrinjavanju pacijenta, a poseban dio posvećen je komunikaciji s pacijentom i obitelji“, rekla je doktorica Predavec te naglasila da je HZHM priručnik prvotno izdao 2015. godine s ciljem unapređenja akutnog zbrinjavanja pacijenata kojima je potrebna palijativna skrb. Urednica oba izdanja je prof. dr. sc. Karmen Lončarek, dr. med. koja je ujedno i u organizaciji radionice „Upravljanje u palijativnoj skrbi“ te joj je doktorica Predavec tom prigodom zahvalila na trudu koji su ona i tim stručnjaka iz područja palijativne skrbi i hitne medicine uložili u njegovu izradu. Dodala je i da su revidirana poglavlja o krvarenju, dispneji, mučnini i povraćanju, konvulzijama, malignim ranama, štucavici, medikamentnom liječenju maligne boli, a u odnosu na prethodno izdanje, ovo je prošireno i poglavljima o umoru i iznemoglosti kod onkoloških pacijenata i o palijativnoj sedaciji i ublažavanju terminalnog nemira.

Uz Nacionalne smjernice za rad izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe s pacijentima kojima je potrebna palijativna skrb, na radionici su obrađene i teme palijativna skrb u zajednici i mikrointervencije u palijativnoj skrbi. Radionica je okupila profesionalce u palijativi – županijske i bolničke koordinatore u palijativi te mobilnim timovima.

„Ono što nije dokumentirano nije ni učinjeno“, istaknuo je pomoćnik ravnateljice za sestrinstvo Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) Saša Balija, mag. med. techn. na predavanju Pravilno ispunjavanje medicinske dokumentacije u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi koje je održano online u srijedu, 15. travnja 2026., u organizaciji HZHM-a.

Predavanje se nastavlja na upute za pravilno ispunjavanje obrazaca propisanih Pravilnikom o organizaciji i načinu obavljanja hitne medicine i sanitetskog prijevoza (NN 64/2024) koje je HZHM u ožujku ove godine dostavio svim županijskim zavodima za hitnu medicinu s ciljem sprječavanja nepravilnosti u ispunjavanju medicinske dokumentacije u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi.

Više od 1000 medicinskih dispečera i članova timova hitne medicinske službe pratilo je predavanje na kojem se pomoćnik za sestrinstvo HZHM-a osvrnuo na važnost medicinske dokumentacije kao dijela stručnog medicinskog rada i dužnosti zdravstvenih djelatnika, ali i zakonske propise koji reguliraju ovo pitanje. Posebno je naglasio što sve medicinska dokumentacija treba sadržavati te upozorio djelatnike izvanbolničke hitne medicinske službe na najčešće uočene nepravilnosti prilikom ispunjavanja obrazaca i naveo konkretne savjete i smjernice za njihovo pravilno ispunjavanje.

Predavanje je bodovano u skladu s pravilnicima Hrvatske liječničke komore i Hrvatske komore medicinskih sestara.