Hrvatski zavod za hitnu medicinu partner je Hrvatskom savezu gluhih i nagluhih na projektu „Slavica 2.0“, usmjerenom na unapređenje komunikacije između djelatnika hitne medicinske službe i sanitetskog prijevoza te gluhih i nagluhih osoba, a sredinom rujna 2026. održali su sastanak na kojem je utvrđena dinamika provedbe projektnih aktivnosti.

Projekt „Slavica 2.0“ nastavlja se na trogodišnji program „Slavica – inovativno rješenje pružanja usluge videoprevođenja“ koji je Hrvatski savez gluhih i nagluhih proveo u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, a provest će se u iduće tri godine uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Fokus projekta je na edukaciji djelatnika izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe te sanitetskog prijevoza o načinima komunikacije s gluhim i nagluhim osobama, ali i edukaciji gluhih i nagluhih osoba o postupanju u slučaju hitnog stanja te jednostavnim postupcima pružanja prve pomoći. U okviru projekta izradit će se i protokol za postupanje i komunikaciju djelatnika iz sustava hitne medicine i sanitetskog prijevoza s gluhim i nagluhim osobama u hitnim situacijama.

Na međunarodnom kongresu AirMed World Congress koji se od 16. do 18. rujna 2026. održao u Münchenu u organizaciji ADAC Luftrettung i Europskog odbora za HHMS i zračni medicinski prijevoz (EHAC), sudjelovali su i hrvatski predstavnici.

Kongres je okupio više od 800 sudionika iz svih dijelova svijeta, uključujući liječnike, medicinske sestre i tehničare, pilote, tehničko osoblje, menadžere, stručnjake iz industrije, predstavnike državnih institucija i druge, s ciljem razmjene znanja i iskustava te zajedničkog razmatranja budućih trendova i mogućnosti primjene novih tehnologija.

Rezultate ostvarene tijekom prve dvije godine rada HHMS baze Rijeka na kongresu je predstavila Ana Tancabel Mačinković, dr. med. iz Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, dok se njezina kolegica Petra Šverko Zinaić, dr. med. osvrnula na iskustva riječkog tima HHMS-a o primjeni BabyPod 2 uređaja za helikopterski prijevoz novorođenčadi. Predavanja ovih specijalistica hitne medicine i aktivnih članica riječkog tima HHMS-a bila su dio opsežnog programa kongresa koji je pod geslom „Beyond Boundaries: Cross-Competence Enhancement of Aeromedical Services” obuhvatio više od 160 predavanja, 85 radionica i 15 panel-diskusija. Podijeljen u tri glavna područja – medicina, letačke operacije i upravljanje, kongres AirMed 2026 obradio je širok spektar tema, od rada dispečerske službe, kliničkih načela pružanja hitne medicinske skrbi zračnim putem i zbrinjavanja velikog broja unesrećenih, preko planiranja baza, edukacije posade i upravljanja kvalitetom do etičkih dilema i izazova u ekstremnim uvjetima te organizacijskih modela službe.

U sklopu Erasmus+ Blended Intensive Programmea (BIP) pod nazivom D-HeAL: Digital Health and Literacy for Modern Healthcare, pomoćnik ravnateljice za kvalitetu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) Saša Balija, mag. med. techn. održao je u srijedu, 2. rujna 2026., na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu pozvano predavanje s fokusom na telemedicinu i AML tehnologiju.

Tom prigodom istaknuo je važnost telemedicine za osiguranje dostupne i pravovremene zdravstvene skrbi na cijelom području Hrvatske te naglasio da HZHM strateški upravlja i planira daljnji razvoj sustava čiji opseg i kvaliteta usluga kontinuirano rastu. „Zahvaljujući bojnim projektima HZHM-a, poput eUsavršavanja, Telecordisa, Teletransfuzije, HealthNeta, NeurNeta i razvoja virtualnih ambulanti, postignut je značajan napredak u digitalizaciji hrvatskog zdravstvenog sustava“, rekao je na predavanju Saša Balija, mag. med. techn. Posebno se osvrnuo na AML (Advanced Mobile Location) tehnologiju integriranu u rad medicinskih prijavno-dojavnih jedinca, a koja medicinskim dispečerima služi kao vrijedan alat za brzo i napredno lociranje pozivatelja.

Erasmus+ BIP program pod nazivom D-HeAL: Digital Health and Literacy for Modern Healthcare održava se od 31. kolovoza do 4. rujna 2026. u Zagrebu u organizaciji studija sestrinstva Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, a usmjeren je na implementaciju digitalnih tehnologija u raznim aspektima zdravstva. Uz profesore i studente zagrebačkog Zdravstvenog veleučilišta, program je okupio i predstavnike europskih sveučilišta, uključujući Tallinn Health University of Applied Sciences (Tallinn, Estonija), WSEI University (Lublin, Poljska), Escola Superior de Enfermagem (Coimbra, Portugal) i Istanbul Kent University (Istanbul, Turska).

Sastanak lokalnih dionika projekta CARES – Remote Healthcare for Silver Europe, održan u petak, 28. kolovoza 2026., u Zagrebu, podržala je voditeljica Službe za projekte, razvoj i zdravstvene tehnologije Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) Maja Dragosavac koja je tom prigodom predstavila telemedicinske usluge u Republici Hrvatskoj i njihov zakonski okvir.

„Pružanje zdravstvene skrbi na daljinu ključan je aspekt dostupnosti pravovremene i odgovarajuće skrbi svim osobama kojima je, zbog njihove dobi ili zdravstvenog stanja, klasična zdravstvena usluga u zdravstvenoj ustanovi onemogućena ili otežana“, istaknula je tom prigodom Dragosavac. „Kao javna zdravstvena ustanova koja organizira i regulira uvođenje telemedicinskih usluga u RH, HZHM podržava svaku inicijativu uspostave i razvoja telemedicinskih rješenja koji će pridonijeti poboljšanju pružanja sveobuhvatne zdravstvene usluge ranjivim skupinama, i to ne samo kao alat liječenja na daljinu, već i kao alat za preventivno djelovanje u svrhu očuvanja fizičkog, mentalnog i emocionalnog zdravlja“, zaključila je Maja Dragosavac.

Sastanak je okupio lokalnu grupu dionika koju čine predstavnici zagrebačkih zdravstvenih i socijalnih ustanova, uključenih u provođenje projekta CARES, ali i druge stručnjake. Glavni cilj projekta je razvoj zdravstvenih politika i usluga u području telemedicine i digitalne skrbi, s posebnim naglaskom na dostupnu i održivu skrb za starije osobe te druge ranjive skupine. Financiran je u okviru programa Interreg Europe 2021. – 2027., a provodi ga osam europskih partnera, uključujući Grad Zagreb.

„Telemedicina više nije vizija budućnosti, nego dio svakodnevne skrbi u zdravstvenim ustanovama Grada Zagreba“, rekla je tom prilikom pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba dr. sc. Lora Vidović. Dodala je i da su znanja i iskustva stečena u projektu CARES ugrađena u nedavno doneseni Plan promicanja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti Grada Zagreba za razdoblje od 2026. do 2028. godine.

Na sastanku su predstavljene ključne aktivnosti i rezultati ostvareni tijekom tri i pol godine provedbe projekta, nakon čega su razmijenjena iskustva i stručna mišljenja o mogućnostima daljnjeg razvoja, unapređenja i primjene telemedicinskih rješenja u zdravstvenom i socijalnom sustavu Grada Zagreba.

U vrhuncu smo sezone rekreacijskog ronjenja, a tim povodom je u utorak, 23. lipnja 2026., Antonia Perković, dr. med. iz Zavoda za pomorsku medicinu Split u sklopu edukacija na daljinu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu održala predavanje o dekompresijskoj bolesti te kroz prikaz slučaja iz prakse podsjetila zdravstvene djelatnike na algoritam postupanja u izvanbolničkim uvjetima.

„Sve fleksibilnije tumačenje preporuka sigurnog ronjenja u rekreacijskom ronjenju povećava rizik od ronilačkih nesreća s potencijalno teškim zdravstvenim posljedicama“, rekla je doktorica Perković na predavanju. Ronilačke bolesti i ozljede uključuju dušikovu narkozu, toksično djelovanje plinova pod povišenim tlakom te disbaričke bolesti ili ozljede. Za potonje se bilježi kontinuirano povećanje broja slučajeva, istaknula je Antonia Perković, dr. med., a u njih se ubrajaju barotraume, barotraumatske plinske embolije i dekompresijska bolest.

Dekompresijska bolest nastaje zbog nagle promjene tlaka okoline, pretežno uslijed prebrzog izrona, pri čemu se otopljeni inertni plin (najčešće dušik) izdvaja u obliku mjehurića u krvnim žilama i tkivima. Riječ je o mikroskopskoj, multiploj, difuznoj i napredujućoj mehaničkoj ozljedi koja u početku uzrokuje reverzibilni funkcionalni ispad, a s vremenom i trajnu anatomsku promjenu, navela je doktorica Perković te naglasila da je klinička slika često raznolika i dinamična, od blagih muskuloskeletnih simptoma do teških neuroloških i kardiopulmonalnih manifestacija. Dodala je da svaki simptom koji se javi 24 sata nakon ronjenja s komprimiranim zrakom ili umjetnim dišnim mješavinama može upućivati na dekompresijsku bolest dok se ne dokaže drukčije. „Ne postoje klinički, laboratorijski ni drugi dijagnostički nalazi kojima se dekompresijska bolest može pouzdano dokazati niti isključiti“, upozorila je doktorica Perković te pojasnila da se dijagnoza postavlja prvenstveno anamnestički i klinički, na temelju profila ronjenja unutar prethodna 24 sata i kliničkog pregleda.

Iako naizgled rijetki u zdravstvenom sustavu, ronilački incidenti zahtijevaju specifičan pristup i liječenje. Rana intervencija i dosljedna primjena algoritma postupanja hitne medicinske službe ključni su za uspješno liječenje žrtava ronilačkih nesreća. Uz uobičajene hitne medicinske postupke, izvanbolničko zbrinjavanje mora obuhvatiti kontinuiranu primjenu 100-postotnog kisika jer kisik ubrzava eliminaciju dušika iz organizma te poboljšava ishod specifičnog liječenja, kao i nadoknadu tekućine fiziološkom otopinom s obzirom na to da je ronilac u pravilu dehidriran, pojasnila je doktorica Perković. Ostale mjere uključuju utopljavanje, psihološku pomoć i prijevoz u rekompresijski centar kojem je potrebno najaviti dolazak pacijenta. Prilikom prijevoza ronioca do barokomore preporuka je održavanje nadmorske visine koja nije viša od 150 metara u odnosu na nadmorsku visinu mjesta preuzimanja. Terapijska rekompresija u hiperbaričnoj komori najučinkovitiji je način uklanjanja inertnog plina iz organizma ronioca. Indicirana je i u slučajevima kada su se simptomi povukli ili izostaju, ali je izron izveden nesigurno te predstavlja standard o kojem se ne pregovara, zaključila je doktorica Perković te pozvala sve polaznike da u slučaju nedoumica u dijagnozi i/ili liječenju ronioca slobodno nazovu Zavod za pomorsku medicinu Split na broj 075 245 192 koji je dostupan 24 sata dnevno.

Domaćim i stranim turistima u Hrvatskoj osigurana je dostupnost zdravstvene zaštite. U nastavku se nalazi pregled lokacija turističkih ambulanti po županijama u sezoni 2026. te poveznice na informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista u pojedinoj županiji u ovoj turističkoj sezoni.

 

Bjelovarsko-bilogorska županija

Bjelovar

Adresa: Velike Sredice 11, Bjelovar

Telefon: 043 217 174

E-adresa: turist.ambulanta@dzbbz.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Brodsko-posavska županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovnik – Stari grad

Adresa: Androvićeva ulica 3, Dubrovnik

Telefon: 020 641 676

E-adresa: ordinacija.grad@dom-zdravlja-dubrovnik.hr

 

Lopud

Adresa: Obala Iva Kuljevana 32A, Lopud

Telefon: 020 641 520

E-adresa: ordinacija.hure@dom-zdravlja-dubrovnik.hr

 

Šipan

Adresa: Puhiera 1A, Šipan

Telefon: 020 641 540

E-adresa: ordinacija.gusinac@dom-zdravlja-dubrovnik.hr

 

Koločep

Adresa: Donje Čelo, Koločep

Telefon: 020 641 531, 099 676 4423 (za hitnoću)

E-adresa: marica.marcic@dom-zdravlja-dubrovnik.hr

 

Mljet

Adresa: Zabrežje 94, Babino Polje

Telefon: 020 641 550

E-adresa: ordinacija.mljet@dom-zdravlja-dubrovnik.hr

 

Ston

Adresa: Put braće Mihanovića 7, Ston

Telefon: 020 641 696, 020 641 648

E-adresa: ordinacija.ston@dom-zdravlja-dubrovnik.hr, janja.vlasic@dom-zdravlja-dubrovnik.hr

 

Korčula

Adresa: Ulica 57 5, Korčula

Telefon: 020 715 576

E-adresa: turisticka.korcula@dom-zdravlja-korcula.hr

 

Orebić

Adresa: Kralja Tomislava 22, Orebić

Telefon: 020 671 520

E-adresa: turisticka.orebic@dom-zdravlja-korcula.hr

 

Trpanj

Adresa: Kralja Tomislava 27, Trpanj

Telefon: 020 743 404

E-adresa: turisticka.trpanj@dom-zdravlja-korcula.hr

 

Ploče

Adresa: Trg Kralja Tomislava 25, Ploče

Telefon: 020 679 910

E-adresa: domzd1@a1net.hr

 

Opuzen

Adresa: Zagrebačka ulica 3, Opuzen

Telefon: 020 220 985

E-adresa: /

 

Vela Luka

Adresa: Ulica 1 broj 1, Vela Luka

Telefon: +385 (0)20 601 742

E-adresa: pisarnica@dzaf.hr

 

Lastovo

Adresa: Put sv. Martina 3, Lastovo

Telefon: +385 (0)20 801 034

E-adresa: ambulanta.lastovo@gmail.com

 

Klek

Adresa: Trg palmi bb, Klek

Telefon: +385 (0)99 872 0158

E-adresa: kontakt@dom-zdravlja-metkovic.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Istarska županija

Poreč

Adresa: Mauro Gioseffi 2, Poreč

Telefon: 052 426 461, 095 392 1646

E-adresa: turisticka.porec@idz.hr

 

Pula

Adresa: Flanatička 27, Pula

Telefon: 052 417 955

E-adresa: turisticka.pula@idz.hr

 

Rovinj

Adresa: Matteo Benussi 6, Rovinj

Telefon: 095 391 9528

E-adresa: turisticka.rovinj@idz.hr

 

Umag

Adresa: Edoardo Pascali 3A, Umag

Telefon: 052 702 241

E-adresa: turisticka.umag@idz.hr

 

Labin

Adresa: Svetog Mikule 2, Labin

Telefon: 095 344 8942

E-adresa: turisticka.labin@idz.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Karlovačka županija

Slunj

Adresa: Plitvička 18a, Slunj

Telefon: 047 777 626

E-adresa: turisticka.slunj@gmail.com

 

Rakovica

Adresa: Rakovica 33, Rakovica

Telefon: 047 784 067

E-adresa: turisticka.rakovica@gmail.com

 

Ozalj

Adresa: Kolodvorska 2, Ozalj

Telefon: 091 604 6851

E-adresa: turisticka.ozalj@gmail.com

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

 

Koprivničko-križevačka županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Krapinsko-zagorska županija

Marija Bistrica

Adresa: Zagrebačka ulica 1a, Marija Bistrica

Telefon: 097 6065 552

E-adresa: turisticka.mbistrica@dzkzz.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Ličko-senjska županija

Karlobag

Adresa: Ulica obale Vladimira Nazora 23, Karlobag

Telefon: 053 694 003

E-adresa: turisticka.karlobag@dzlsz.hr

 

Senj

Adresa: Stara cesta 43, Senj

Telefon: 053 884 274, 053 884 250

E-adresa: turisticka.senj@dzlsz.hr

 

Novalja

Adresa: Špital 1, Novalja

Telefon: 053 741 196

E-adresa: turisticka.novalja@dzlsz.hr

 

Gospić

Adresa: 118. brigade HV br. 3 – prizemlje, Gospić

Telefon: 053 573 235, 053 658 265

E-adresa: turisticka.gospic@dzlsz.hr

 

Mukinje

Adresa: Plitvička Jezera, Mukinje 22, Korenica

Telefon: 053 774 057

E-adresa: turisticka.mukinje@dzlsz.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Međimurska županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Osječko-baranjska županija

Osijek

Adresa: Park kralja Petra Krešimira IV/6, sjever suteren, Osijek

Telefon: 031 225 346

E-adresa: turisticka@dzobz.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Požeško-slavonska županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Primorsko-goranska županija

Crikvenica

Adresa: Kotorska 13a, Crikvenica

Telefon: 051 445 185

E-adresa: turisticka.crikvenica@domzdravlja-pgz.hr

 

Rab

Adresa: Palit 143a, Rab

Telefon: 051 776 993

E-adresa: turisticka.rab@domzdravlja-pgz.hr

 

Krk

Adresa: Vinogradska 2b, Krk

Telefon: 091 251 8049

E-adresa: turisticka.krk@domzdravlja-pgz.hr

 

Mali Lošinj

Adresa: Dominika Skopinića 4, Mali Lošinj

Telefon: 091 251 8034

E-adresa: turisticka.malilosinj@domzdravlja-pgz.hr

 

Opatija

Adresa: Maršala Tita 4, Opatija

Telefon: 051 701 260

E-adresa: turisticka.opatija@domzdravlja-pgz.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Sisačko-moslavačka županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Splitsko-dalmatinska županija

Split

Adresa: Matoševa 2, Split

Telefon: 021 250 598

E-adresa: tourist.split@dz-sdz.hr

 

Split

Adresa: Spinčićeva 1, KBC Split (ulaz do hitne medicinske službe)

Telefon: +385 21 250 598

E-adresa: tourist.split@dz-sdz.hr

 

Trogir

Adresa: Alojzija Stepinca 17

Telefon: 021 669 662

E-adresa: tourist.trogir@dz-sdz.hr

 

Hvar

Adresa: Trg Sv. Stjepana 16, Hvar

Telefon: 021 743 103

E-adresa: tourist.hvar@dz-sdz.hr

 

Omiš

Adresa: Put Mlija 2, Omiš

Telefon: 021 669 511

E-adresa: tourist.omis@dz-sdz.hr

 

Makarska

Adresa: Stjepana IVičevića 2, Makarska

Telefon: 021 409 320

E-adresa: tourist.makarska@dz-sdz.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Šibensko-kninska županija

Šibenik

Adresa: Stjepana Radića 83, Šibenik (1. kat Poliklinike Opće bolnice Šibensko-kninske županije)

Telefon: /

E-adresa: turisticka-sibenik@dz-sibenik.hr

 

Vodice

Adresa: Ulica Roca Pave 6, Vodice

Telefon: 022 444 237

E-adresa: turisticka-vodice@dz-sibenik.hr

 

Tisno

Adresa: Istočna gomilica 2, Tisno

Telefon: 022 438 467

E-adresa: turisticka-tisno@dz-sibenik.hr

 

Rogoznica

Adresa: Obala kneza Domagoja 140a, Rogoznica

Telefon: 022 559 032

E-adresa: turisticka-rogoznica@dz-sibenik.hr

 

Primošten

Adresa: Kamenar 2a, Primošten

Telefon: 022 570 033

E-adresa: turisticka-primosten@dz-sibenik.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Varaždinska županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Virovitičko-podravska županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Vukovarsko-srijemska županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Zadarska županija

Starigrad Paklenica

Adresa: Starigradskih zidara 7, Starigrad Paklenica

Telefon: 023 647 197

E-adresa: turisticka.starigrad@dzzdzup.hr

 

Zadar

Adresa: Prolaz cara Augusta 1, Zadar

Telefon: 023 551 265

E-adresa: turisticka.zadar@dzzdzup.hr

 

Vir

Adresa: Franje Tuđmana 27a, Vir

Telefon: 023 647 306

E-adresa: turisticka.vir@dzzdzup.hr

 

Pag

Adresa: Prosika 17, Pag

Telefon: 023 550 842

E-adresa: turisticka.pag@dzzdzup.hr

 

Neviđane

Adresa: Neviđane 20a, Neviđane

Telefon: 023 269 658

E-adresa: turisticka.nevidane@dzzdzup.hr

 

Biograd na Moru

Adresa: Matije Ivanića 6, Biograd na moru

Telefon: 023 551 261

E-adresa:turisticka.biograd@dzzdzup.hr

 

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Informacije o dodatnim timovima domova zdravlja za turiste – Turističke ambulante

 

Zagrebačka županija

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

 

Grad Zagreb

Informacije o organizaciji zdravstvene zaštite turista

Visoke temperature zraka mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Stoga je izrazito važno pridržavati se korisnih savjeta i preporuka za ponašanje tijekom velikih vrućina kojima se štetni učinci vrućina na zdravlje mogu spriječiti ili barem ublažiti te pratiti upozorenja na toplinske valove Državnog hidrometeorološkog zavoda.

 

Rashladite svoj dom:

• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
• Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost zraka.
• Kada uključite uređaj za rashlađivanje, zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C – neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

 

Klonite se vrućine:

• Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
• Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 – 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu u parkiranom vozilu.
• Ne ostavljate životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

 

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:

• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
• Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
• Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
• Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

 

Pomognite drugima:

• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
• Razgovarajte o toplinskom udaru i toplinskom valu s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

 

Ako imate zdravstvene probleme:

• Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
• Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

 

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše:

• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.
• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

 

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika / hitnu medicinsku službu. Dok čekate na liječnika / hitnu medicinsku službu, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem – kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 – 30 °C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 °C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

 

Važni brojevi:

• Hitna medicinska služba – 194
• Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.

 

 

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. govorila je o ulozi Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) u skrbi za pacijente s moždanim udarom na predavanju održanom u srijedu, 17. lipnja 2026., u Edukacijskom centru Opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica u sklopu tečaja „Kako prepoznati akutni moždani udar“.

Riječ je o trećem u nizu održanih tečajeva o zbrinjavanju akutnog moždanog udara koji su zajednički organizirali koprivnički Objedinjeni hitni bolnički prijem i inicijativa Angels za liječnike te medicinske sestre i tehničare iz sustava hitne medicine. Tečaj je bio usmjeren na stjecanje novih znanja i vještina iz područja hitne neurologije s ciljem pravilnog i pravodobnog prepoznavanja i liječenja pacijenata s ranim znakovima moždanog udara u izvanbolničkoj i bolničkoj hitnoj medicinskoj službi.

„Kod sumnje na moždani udar, primarni cilj je skratiti vrijeme do reperfuzijskog liječenja, a HHMS aktivirati kada značajno skraćuje vrijeme do definitivnog liječenja ovog hitnog neurološkog stanja“, naglasila je tom prilikom prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. Uz ravnateljicu HZHM-a, polaznici su od Marie Sheverdine iz Angels inicijative imali priliku saznati više o postignućima inicijative, globalno i u Hrvatskoj. Ana Domjan Babić, dr. med., spec. hitne medicine i Mirta Pihać, dr. med. iz Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije podijelile su svoja iskustva i upozorile polaznike na važnost najave pacijenata bolničkim timovima za zbrinjavanje moždanog udara, dok su ih Juraj-Mark Poje, dr. med., spec. neurologije i Dijana Osman, dr. med., spec. hitne medicine iz koprivničke bolnice upoznali s dosadašnjim rezultatima u zbrinjavanju i liječenju pacijenata s akutnim moždanim udarom u njihovoj ustanovi. Na indikacije za trombektomiju kod blagog moždanog udara sa začepljenjem velikih krvnih žila osvrnula se prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, dr. med., spec. neurologije iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med., spec. neurologije iz Kliničke bolnice Sveti Duh na tzv. wake-up stroke, moždani udar čiji se simptomi pojave nakon buđenja. O trijaži pacijenata s akutnim moždanim udarom govorila je Marina Friščić, mag. med. techn. iz koprivničke bolnice, a osim predavanja, svi polaznici sudjelovali su u radionicama na kojima su usvojili osnove FAST-ED pregleda, alata za brzu procjenu pacijenata sa sumnjom na moždani udar.

U organizaciji Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu održano je sedam online edukacija Upravljanje stresom na kojima je više od 700 djelatnika županijskih zavoda za hitnu medicinu i objedinjenih hitnih bolničkih prijema usvojilo korisne tehnike za jačanje otpornosti na stresne situacije, primjenjive u njihovom svakodnevnom radu.

Edukacije su provedene u razdoblju od 27. travnja do 1. lipnja 2026. s ciljem pripreme djelatnika za rano prepoznavanje simptoma stresa, stabilizaciju akutnih reakcija, jačanje otpornosti na stres i zaštitu mentalnog zdravlja. Naslanjaju se na Standardni operativni postupak za psihološku pomoć djelatnicima u izvanbolničkoj i bolničkoj djelatnosti hitne medicine i sanitetskog prijevoza (SOP). Riječ je o protokolu koji osigurava sustavno i dosljedno pružanje psihološke pomoći djelatnicima koji su tijekom rada bili izloženi stresnim situacijama. U njegovoj izradi, Hrvatski zavod za hitnu medicinu surađivao je s kliničkim psiholozima iz Hrvatske psihološke komore koji su ujedno i proveli sve edukacije.

Program edukacije u potpunosti je usklađen sa SOP-om, a sastojao se od pet modula: Stres i trauma, Psihološka prva pomoć, Krizna intervencija i komunikacija u kriznoj situaciji, Upravljanje stresom i sagorijevanjem te Simulacijski trening. Posebna pažnja na edukacijama bila je posvećena situacijama koje SOP definira kao obavezne za psihološku intervenciju, poput fizičkih napada, intervencija s višestrukim smrtnim ishodima ili onih sa znatnim emocionalnim opterećenjem.

Međuresorna vatrogasna vježba „SIGURNOST 26“ održana je u srijedu, 10. lipnja 2026., u tunelu Učka s ciljem provjere spremnosti i koordinacije vatrogasaca, hitne medicinske službe, policije, civilne zaštite, zračnih snaga Ministarstva obrane RH i drugih dionika sustava domovinske sigurnosti za odgovor na zahtjevne krizne situacije.

Vježba je potvrdila visoku razinu operativne spremnosti svih sudionika za novu protupožarnu sezonu, a s istarske strane tunela Učka pratili su je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica zdravstva Irena Hrstić, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, predsjednik Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, domaćini iz Istarske županije te brojni drugi uzvanici.

Scenariji vježbe obuhvatio je požar na osobnom automobilu i prometnu nesreću s više ozlijeđenih u tunelu Učka, prometni kolaps na prilaznim cestama i dodatnu prometnu nesreću s osobama koje su ostale zarobljene u vozilima te širenje požara na otvoreni prostor. U vježbi je sudjelovalo pet timova hitne medicinske službe Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije koji su pokazali stručnost i profesionalnost u radu, pravilno i pravodobno primjenjujući protokole i standardne operativne postupke, kao i spremnost brzog i koordiniranog odgovora na ovakve krizne situacije. Osim njih, u vježbi su sudjelovale vatrogasne postrojbe Istarske i Primorsko-goranske županije, Državne intervencijske postrojbe HVZ-a, zatim pripadnici Policijske uprave istarske, Društva Crvenog križa Istarske županije i Hrvatskih šuma – Buzet te Protupožarne zračne snage Ministarstva obrane RH i službe Bina Istre.

Vježba je održana u organizaciji Hrvatske vatrogasne zajednice i Vatrogasne zajednice Istarske županije, a u sklopu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku za 2026. godinu.