Isporukom posljednje, šeste brze brodice izgrađene i opremljene u sklopu projekta Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama Zavodu za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije i Lučkoj kapetaniji Split, odnosno njihovim ispostavama u Supetru na otoku Braču, kompletirana je flota za pružanje hitne medicinske skrbi te je prvi put u Hrvatskoj ustrojena pomorska hitna medicinska služba (HMS), istaknuto je na danas održanoj završnoj konferenciji navedenog projekta i primopredaji brze brodice u Supetru.

“Do sada su brze brodice usidrene u Dubrovniku, Zadru, Rabu, Malom Lošinju i Šibeniku, a brzom brodicom u Supetru na otoku Braču uspostavljamo sveobuhvatnu hitnu pomorsku medicinsku službu. Kada tome pridodamo kopnenu hitnu medicinsku službu i skorašnje uspostavljanje Helikopterske hitne medicinske službe – naši građani i posjetitelji dobit će cjelovitu hitnu medicinsku uslugu u Hrvatskoj”, naglasio je tom prigodom ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med. te najavio nabavu dodatnih brodica koje će podignuti razinu sigurnosti i očuvanja zdravlja građana i posjetitelja RH.

Brze brodice osiguravaju dostupnost HMS-a stanovnicima i posjetiteljima otoka i cestovno nedostupnih priobalnih mjesta, a od travnja kada je isporučena prva brza brodica Dubrovniku pa do danas, uspješno je obavljena 31 intervencija. “Drugim riječima – spašavamo ljudske živote koji su glavni putokaz i mjerilo djelovanja ove Vlade”, rekao je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med. te dodao da se dostupnost zdravstvene skrbi postiže i projektom Telecordis Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) kojim se stanovnicima ruralnih, udaljenih i otočnih područja osigurava specijalistička zdravstvena usluga na “kućnom pragu”, odnosno u njihovim lokalnim domovima zdravlja.

Na riječi ministra nadovezala se ravnateljica HZHM prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. koja je istaknula da su brodice opremljene medicinskom opremom i priborom kao i vozila HMS-a te da sinergijsko djelovanje kopnenih, zračnih i pomorskih snaga jamči učinkovitiju, kvalitetniju i dostupniju hitnu medicinsku skrb svim pacijentima, ma gdje god se nalazili.

Uz ministra zdravstva i ravnateljicu HZHM-a, završnoj konferenciji prisustvovali su državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije Dragan Jelić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kapetan Siniša Orlić, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban i brojni drugi uzvanici.

Projekt Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama vrijedan je 10,1 milijun eura, a sufinanciran je sredstvima Europske unije te je rezultat međuresorne suradnje Ministarstva zdravstva s HZHM-om i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, ali i priobalnih županijskih zavoda za hitnu medicinu te lučkih kapetanija.

“Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Ministarstva zdravstva.”

“Grad Šibenik i Šibensko-kninska županija od danas imaju na raspolaganju brzu brodicu hitne pomorske medicinske službe. Time se u ovom dijelu Hrvatske ostvaruje veća i sigurnija dostupnost zdravstvene skrbi za sve građane”, rekao je danas u Šibeniku ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med. prilikom svečane isporuke pete od šest brzih brodica izgrađenih i opremljenih u sklopu projekta Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama.

Brodicu je ministar zdravstva predao na korištenje Zavodu za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije i Lučkoj kapetaniji Šibenik te naglasio kako će uspostava pomorske i helikopterske hitne medicinske službe (HMS) doprinijeti većoj učinkovitosti i kvaliteti HMS-a, posebno kada su u pitanju građani koji žive na otocima. “U šest mjeseci, od kada je operativno uključena prva takva brodica na Jadranu, uspješno je obavljeno 29 intervencija prijevoza pacijenata do zdravstvenih ustanova na kopnu”, istaknuo je ministar Beroš.

Uz ministra zdravstva, primopredaji brodice prisustvovao je državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver, zamjenik ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) dr. sc. Damir Važanić, mag. med. techn., ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije Dragan Jelić, gradonačelnik Šibenika Željko Burić, dr. med. i brojni drugi uzvanici.

“Dosad isporučene brodice u punoj su funkciji u Dubrovniku, Rabu, Malom Lošinju i Zadru te su opravdale ulaganje na najbolji mogući način – spašavanjem ljudskih života, čak i po nepovoljnim vremenskim uvjetima. Vjerujemo da će tako biti i u Šibeniku”, izjavio je tom prigodom zamjenik ravnateljice HZHM-a dr. sc. Damir Važanić, mag. med. techn. Dodao je i da je temeljna misija HMS-a svim pacijentima pružiti jednaku pomoć ma gdje god se nalazili, a flota za pružanje hitne medicinske skrbi značajan je iskorak prema još kvalitetnijoj službi čiji su osnovni postulati brzina i dostupnost.

Brze brodice opremljene su kao i vozila HMS-a, a za hitne medicinske intervencije dostupne su 24 sata na dan, dok u slučaju potrebe mogu služiti i za aktivnosti traganja i spašavanja na moru. Ukupna vrijednost projekta uspostave pomorskog HMS-a iznosi 10,1 milijuna eura, a sufinanciran je sredstvima Europske unije. Brodice su izgrađene u šibenskom Iskra brodogradilištu pa ova brodica zapravo ostaje kući, dok će do kraja godine otok Brač dobiti svoju brodicu čime će flota pomorskog HMS-a biti kompletirana.

“Uistinu imamo razlog za zadovoljstvo jer ovim iskorakom unaprjeđujemo i ujednačavamo dostupnost zdravstvene skrbi za sve građane našeg područja, a i svih naših gostiju posebno tijekom ljetnih mjeseci gdje se broj ljudi višestruko povećava”, napomenuo je gradonačelnik Šibenika Željko Burić, dr. med. Ovaj dio Jadrana izrazito je turistički orijentiran, a brza brodica svakako će pridonijeti zdravstvenoj sigurnosti na području šibenskog akvatorija koji svake godine privlači sve veći broj nautičara.

Projekt Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama rezultat je međuresorne suradnje HZHM-a, Ministarstva zdravstva i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kao i priobalnih županijskih zavoda za hitnu medicinu te lučkih kapetanija.

“Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Ministarstva zdravstva.”

Četvrta od šest brzih brodica pomorske hitne medicinske službe danas se usidrila u Malom Lošinju nakon što ju je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med. predao na korištenje ravnateljici Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije Senki Kajčić, dr. med. i kapetanu Lučke kapetanije Rijeka Darku Glažaru.

“Zdravlje nema alternativu, kao što nema alternative pružanju pomoći i spašavanju života”, rekao je tom prigodom ministar zdravstva te naglasio da je nabavka brodica integralni dio reforme zdravstvenog sustava kojoj je pacijent u fokusu i istaknuo vrijednost međuresorne suradnje u takvim projektima, kao i suradnje s drugim dionicima poput brodogradilišta.

Uz ministra zdravstva, primopredaji brodice prisustvovali su potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med., pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Primorsko-goranske županije Vesna Čavar, dr. med., gradonačelnica Malog Lošinja Ana Kučić i brojni drugi uzvanici.

Potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković napomenuo je da je tim brodicama pokrivena cijela hrvatska jadranska obala te da su u dosadašnjoj primjeni već spašeni mnogi životi, a na njega se nastavila i ravnateljica HZHM-a koja je ustvrdila da su brze brodice već opravdale ulaganje na najbolji mogući način – spašavanjem ljudskih života, čak i po nepovoljnim vremenskim uvjetima te zahvalila svim dionicima uključenim u zbrinjavanje hitnih pacijenata pomorskim putem na profesionalnom i predanom radu.

Uz Mali Lošinj, brodice su već isporučene u stacionarne luke u Dubrovniku, Rabu i Zadru, a u sklopu projekta Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama još će se izgraditi i opremiti dvije brodice, koje će svoje vezove imati u Šibeniku i Supetru na Braču do kraja ove godine. Brodice su opremljene medicinskom opremom i priborom kao i vozila hitne medicinske službe, a mogu ploviti i u najtežim uvjetima na moru, poput olujnog nevremena s valovima do šest metara. Za hitne medicinske intervencije dostupne su 24 sata na dan, a u slučaju potrebe mogu služiti i za aktivnosti traganja i spašavanja na moru. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 10,1 milijuna eura, a sufinanciran je sredstvima Europske unije.

“Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Ministarstva zdravstva.”

Odredišna luka treće brodice izgrađene i opremljene u sklopu projekta Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama je luka Rab te ju je jučer potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predao na korištenje Zavodu za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije i Lučkoj kapetaniji Rijeka, odnosno njihovim ispostavama u Rabu.

Projekt provodi Ministarstvo zdravstva u suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu (HZHM) i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, ali i priobalnim županijskim zavodima za hitnu medicinu te lučkim kapetanijama, a uključuje izgradnju i opremanje šest brzih brodica kojima će povezati otoke i obalno područje RH kako bi se osigurala dostupna i pravovremena hitna medicinska skrb.

Nakon Dubrovnika i Zadra, flota za pružanje hitne medicinske skrbi usidrila se i u Rabu, a do kraja godine, najavio je ministar Butković, brodice će biti isporučene i Malom Lošinju, Supetru i Šibeniku. Uz potpredsjednika Vlade i ministra Butkovića, na primopredaji brodice bila je ravnateljica HZHM-a prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med., ravnateljica Uprave za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva Danica Kramarić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe kapetan Siniša Orlić, predstavnici Primorsko-goranske županije i drugi.

“Temeljna nam je misija svim pacijentima pružiti jednaku pomoć ma gdje god se nalazili, a izgradnja i opremanje flote za pružanje hitne medicinske skrbi značajan je iskorak prema još kvalitetnijoj hitnoj medicinskoj službi (HMS) čiji su osnovni postulati brzina i dostupnost”, rekla je tom prigodom primarijus Grba-Bujević te naglasila kako ova brodica jamči hitnim pacijentima s otoka i iz cestovno nedostupnih priobalnih mjesta zbrinjavanje unutar “zlatnog sata” i povećava im šanse za preživljavanje od 30 do 50 %.

Brodice su opremljene medicinskom opremom i priborom kao i vozila HMS-a, uključujući defibrilator, respirator, opremu za imobilizaciju, boce s kisikom, nosila, reanimacijske ruksake za djecu i odrasle itd., a mogu ploviti i u najtežim uvjetima na moru, poput olujnog nevremena s valovima do šest metara. “Moderna i kvalitetna medicinska oprema jamči bolje uvjete rada djelatnicima HMS-a koji sada na raspolaganju imaju i svojevrsnu modernu intenzivnu jedinicu na moru u kojoj mogu zbrinjavati hitne pacijente, bez obzira na vremenske uvjete”, zaključila je primarijus Grba-Bujević.

Ukupna vrijednost projekta Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama je 10,1 milijun eura, a sredstva su osigurana iz europskih bespovratnih sredstava i državnog proračuna.

“Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Ministarstva zdravstva.”

U zadarskoj luci Gaženica danas se trajno usidrila druga od ukupno šest brodica koja je izgrađena i opremljena u sklopu projekta Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama nakon što ju je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med. predao na korištenje Lučkoj kapetaniji Zadar i Zavodu za hitnu medicinu Zadarske županije. “Izgradnja nepotopivih brodica, uz medicinske timove i posadu, značajan je reformski iskorak prema još kvalitetnijoj i dostupnijoj hitnoj pomorskoj medicinskoj službi”, istaknuo je tom prigodom ministar Beroš.

Uz ministra zdravstva, na prigodnoj svečanosti primopredaje brodice u Zadru bili su ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med., župan Zadarske županije Božidar Longin, gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije Ivana Šimić, predstavnik Lučke kapetanije Zadar Alen Rukavina, direktor Iskra brodogradilišta Roko Vuletić i drugi uzvanici.

“Ovim projektom stanovnici otoka i otočnih područja koji gravitiraju Zadru imat će dostupniju pravovremenu hitnu medicinsku skrb, a time hitnim pacijentima izravno omogućujemo zbrinjavanje unutar zlatnog sata, povećavajući im šanse preživljavanja od 30 do 50 posto”, rekla je tom prilikom ravnateljica HZHM-a te dodala kako će za ovu brodicu zadarski Zavod za hitnu medicinu osigurati medicinske timove koji će pružati intenzivnu terapiju pacijentima na moru bez obzira na vremenske uvjete.

Za područje Zadarske županije u sklopu projekta Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama prethodno je nabavljen automatski biokemijski analizator krvi koji je već u primjeni u ispostavi Preko zadarskog Zavoda za hitnu medicinu, a koji omogućava izvođenje jednostavnih pretraga kojima se dodatno poboljšava kvaliteta pružanja hitne medicinske skrbi. Osim u Preku, biokemijski analizatori krvi postavljeni su u još 11 ispostava županijskih zavoda za hitnu medicinu. Ovaj projekt, čija je ukupna vrijednost 10,1 milijun eura osiguranih iz europskih bespovratnih sredstava i državnog proračuna, odličan je primjer multidisciplinarnog pristupa i međuresorne suradnje Ministarstva zdravstva, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i HZHM-a, ali i priobalnih županijskih zavoda za hitnu medicinu te lučke kapetanije. Uz Dubrovnik kojem je isporučena prva izgrađena brza brodica i Zadar, flota za pružanje hitne medicinske skrbi vezove će imati još u Malom Lošinju, Rabu, Supetru i Šibeniku.

“Brodice su brze i nepotopive. Zvuči fascinantno, pa i nemoguće, no to potvrđuju napredne karakteristike i višekratni testovi brzih brodica iza kojih stoji hrvatska pamet i inovativan tim Iskra brodogradilišta. Rezultat toga je jedinstven hrvatski proizvod koji je potaknuo interes i pojedinih  zemalja EU. Stoga su brze brodice višestruki doprinos Hrvatskoj, što ima posebnu težinu u ljetnoj sezoni koja dostiže milijunske brojke posjetitelja samo u Zadarskoj županiji. Sve navedeno pokazuje da sigurno kormilarimo prema inovativnijoj i sveobuhvatnijoj hitnoj medicinskoj usluzi, što je ujedno jedan od ciljeva naše reforme zdravstvenog sustava s pacijentom u fokusu”, zaključio je ministar Beroš.

“Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Ministarstva zdravstva.”

Prvu od šest brzih brodica koja je izgrađena u sklopu projekta “Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama” danas je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. u ime Ministarstva zdravstva predala na korištenje Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije i Lučkoj kapetaniji Dubrovnik, a djelatnici županijskog Zavoda pokaznom su vježbom potvrdili spremnost zbrinjavanja hitnih pacijenata morskim putem.

“Odlučujući čimbenici učinkovitosti hitne medicinske službe su brzina reakcije i dostupnost, a upravo će brze brodice osigurati bržu i dostupniju hitnu medicinsku skrb, u ovom konkretnom slučaju, stanovnicima i posjetiteljima šireg dubrovačkog akvatorija”, istaknula je ravnateljica HZHM-a. Dodala je i kako je ovaj projekt odličan primjer multidisciplinarnog pristupa i međuresorne suradnje Ministarstva zdravstva, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i HZHM-a, ali i priobalnih županijskih zavoda za hitnu medicinu te lučke kapetanije. “Njime smo objedinili sve što spada u pomorsku medicinu, a to je spašavanje na moru, intervencije na moru i hitni medicinski prijevoz”, izjavila je primarijus Grba-Bujević.

Uz ravnateljicu HZHM-a, vježbu su pratili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić, predstavnik Lučke kapetanije Dubrovnik Mato Kekez te brojni drugi uzvanici. Tom prigodom župan Dobroslavić naglasio je kako je ova brodica sjajna nadopuna zdravstvene zaštite u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je gradonačelnik Franković posebno istaknuo njezinu važnost za okolne otoke te za percepciju ovog područja kao sigurne turističke destinacije.

“Stanovništvo otoka sada može mirno spavati jer ova brodica može i po najgorim vremenskim uvjetima obaviti svoju zadaću, a da se zadrži sigurnost i za pacijenta i za posadu i za naš medicinski tim”, rekao je ravnatelj dubrovačko-neretvanskog Zavoda za hitnu medicinu Luka Lulić te napomenuo kako će potpuno medicinski opremljena brodica značajno doprinijeti efikasnosti, brzini i kvaliteti zdravstvene zaštite te ostvarenju tzv. “zlatnog sata” na ovom području.

Ukupna vrijednost projekta je 10,1 milijun eura, a sredstva su osigurana iz Europskog fonda za regionalni razvoj i državnog proračuna. Za područje Dubrovačko-neretvanske županije u okviru ovog projekta prethodno su nabavljeni automatski biokemijski analizatori krvi koji su već u primjeni u ispostavama županijskog Zavoda za hitnu medicinu – Blatu na Korčuli, Korčuli, Lastovu i Mljetu, a koji omogućavaju izvođenje pretraga kojima se dodatno poboljšava kvaliteta pružanja hitne medicinske skrbi.

“Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Ministarstva zdravstva.”

Ministarstvo zdravstva, u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, danas je u Šibeniku osiguralo plovidbu jedne od šest brzih brodica hitne pomorske medicinske službe iz projekta ukupne vrijednosti 10,1 milijuna eura osiguranih iz europskih bespovratnih sredstava i državnog proračuna. Time se osigurava pružanje hitne medicinske skrbi stanovnicima i posjetiteljima otoka i priobalja te ujednačava dostupnost hitne zdravstvene skrbi na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske.

Na svečanosti isporuke prve brze brodice u Iskra brodogradilištu Šibenik, među ostalim uzvanicima, prisustvovali su ministar zdravstva Vili Beroš, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe u Ministarstvu mora prometa i infrastrukture Siniša Orlić te župan Marko Jelić, gradonačelnik Željko Burić i vlasnik Iskra Grupe Dušan Šešok.

“Isporukom prve brodice u Šibeniku sigurno kormilarimo prema potpunoj uspostavi pomorske medicinske službe prijevoza specijaliziranim brodicama koja je planirana do kraja 2023. godine u stacionarnim lukama na Malom Lošinju, Rabu, Zadru, Šibeniku, Supetru i Dubrovniku sukladno studiji izvodljivosti. Dodatna vrijednost brodicama je potpuna opremljenost medicinskim uređajima i opremom za hitnu medicinsku službu, kao i prisutnost medicinskog tima i posade lučke kapetanije. Sve navedeno osigurava zbrinjavanje pacijenata unutar zlatnog sata povećavajući šanse preživljavanja od 30 do 50 posto”, izjavio je ministar Beroš te dodao da ovim postignućima Vlada pokazuje međuresorno partnerstvo, sinergiju s lokalnom zajednicom, kao i zajedničku misiju – pružanje podjednake zdravstvene skrbi svim građanima i posjetiteljima Hrvatske što je i glavna nit vodilja reforme zdravstva.

Sukladno Sporazumu potpisanom između Ministarstva zdravstva, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, priobalni županijski zavodi za hitnu medicinu osiguravaju medicinski tim – doktora medicine i medicinsku sestru / tehničara, a lučke kapetanije osiguravaju vez, održavanje i posadu. U sklopu projekta nabavljeni su automatski biokemijski analizatori krvi koji služe u procjeni hitnih slučajeva prije upućivanja pacijenta u bolnicu, a raspoređeni su u 12 ispostava zavoda za hitnu medicinu: Blato na Korčuli, Korčula, Lastovo, Mljet, Cres, Mali Lošinj, Rab, Jelsa na Hvaru, Supetar, Šolta, Vis i Preko.

“Dodatno dižemo ljestvicu u pružanju hitne medicinske pomoći uspostavljanjem Helikopterske hitne medicinske službe, za koju je trenutno objavljen javni međunarodni natječaj, te usporedno ulažemo i u specijalizacije liječnika i medicinskih sestara / tehničara iz hitne medicine. U kontekstu zdravstvenog turizma, zakonskim izmjenama se dodatno regulira rad turističkih ambulanti i ostale zdravstvene usluge posjetiteljima Lijepe Naše. Sve navedeno Hrvatsku čini još sigurnijom i poželjnijom turističkom destinacijom”, zaključio je ministar Beroš.

“Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Ministarstva zdravstva.”

U Iskra brodogradilištu u Šibeniku danas je položena kobilica prve od šest brzih brodica koje se grade u sklopu projekta Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama, a prigodnoj svečanosti su, uz predstavnike Ministarstva zdravstva i brodogradilišta, prisustvovali i predstavnici Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Vedrana Anđelić, struč. spec. oec. i Damir Važanić, mag. med. techn.

“Ovo je velik iskorak za hitnu medicinsku službu, za sve otočane i naše turiste. Polaganje ove kobilice pokazuje prve plodove suradnje Ministarstva zdravstva i Ministarstva pomorstva na uspostavi hitne pomorske medicinske službe koju za sada nemamo. Ovim osiguravamo i kvalitetnu opremu za spašavanje života svih ugroženih i oboljelih koji su udaljeni od kopna”, istaknula je tom prigodom Danica Kramarić, dr. med. iz Ministarstva zdravstva. Naglasila je kako će ministarstvo i dalje ulagati u ljudske resurse za što ima i potporu EU fondova. “Hitnu medicinsku službu vidimo i kao strateški nacionalni interes. Uvrstili smo je u Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021. do 2027. te djelujemo i u segmentu razvoja ljudskih resursa”, zaključila je doktorica Kramarić.

HZHM je inicijator projekta Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama vrijednog više od 77 milijuna kuna, za koji je 85 % sredstava osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15 % iz državnog proračuna. Kao preduvjet za dobivanje EU sredstava, HZHM je prethodno proveo izradu studije izvodljivosti uspostave hitne pomorske medicinske službe. Nakon što je Vlada RH dala “zeleno svjetlo” Ministarstvu zdravstva kao nositelju provedbe projekta, u Zadru je u listopadu 2021. godine resorni ministar Vili Beroš potpisao ugovor o izgradnji i opremanju pomorske flote za hitnu medicinsku skrb sa zajednicom brodograditelja koju čine Tehnomont Brodogradilište Pula i Iskra brodogradilište 1 d. o. o. iz Šibenika.

Domaći konzorcij obvezao se izgraditi šest brodica koje će biti potpuno opremljene suvremenom opremom nužnom za pružanje hitne medicinske skrbi. Prema ponudi, brodice će biti duge oko 15 metara i postizat će maksimalnu brzinu od 35 čvorova u roku od pet minuta od pokretanja pogonskih strojeva. Izgrađene od aluminijske legure, moći će ploviti i u najtežim uvjetima na moru, poput olujnog nevremena, a imat će i funkciju samoispravljanja u slučaju prevrtanja. Brodice će svoje vezove imati u Dubrovniku, Malom Lošinju, Rabu, Supetru, Šibeniku i Zadru, a trebale bi biti isporučene za dvije godine. Zahvaljujući njima, stanovnici otoka i otočnih područja koji gravitiraju ovim lokacijama imat će dostupniju pravovremenu hitnu medicinsku skrb, što je od izuzetne važnosti ne samo za zdravlje nego i za cjelokupnu kvalitetu života otočana.

“Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Ministarstva zdravstva.”

Ministar zdravstva Vili Beroš potpisao je danas u zadarskoj luci Gaženica ugovor o izgradnji i opremanju flote u sklopu projekta Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama sa zajednicom ponuditelja koju čine Tehnomont Brodogradilište Pula i ISKRA brodogradilište 1 d. o. o. iz Šibenika. “Izgradnja i opremanje šest brzih brodica za uspostavu hitne pomorske medicinske službe vrijednosti 76.440.000,00 kuna značajan je iskorak prema još kvalitetnijoj i dostupnijoj hitnoj medicinskoj skrbi na hrvatskim otocima”, naglasio je tom prigodom ministar zdravstva.

Svečanom potpisivanju ugovora u luci Gaženica kao jednoj od šest luka gdje će biti vez buduće brodice prisustvovali su i partneri na projektu, saborska zastupnica i ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) Maja Grba-Bujević i državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver te ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe resornog ministarstva Siniša Orlić. Pridružili su im se i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric, župan Zadarske županije Božidar Longin i njegov zamjenik Šime Vicković, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić, lučki kapetan Alen Rukavina, te ravnatelji zavoda za hitnu medicinu županija u kojima će brodice biti smještene.

Dio projekta sufinancira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” i to u iznosu od 85 % temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava potpisanog između Ministarstva zdravstva, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, dok se preostalih 15 % osigurava putem nacionalnog financiranja.

Ravnateljica HZHM-a Maja Grba-Bujević naglasila je kako je ovo važan projekt ne samo za hitnu medicinu, nego je i velik napredak u pomorskoj medicini u Republici Hrvatskoj, kao i u cjelokupnom našem zdravstvu. “Ovaj projekt donosi modernu i kvalitetnu opremu koja će osim bolje zdravstvene skrbi omogućiti bolje uvjete rada onima koji svoju profesiju vide u spašavanju tuđih života. Brodice namjenski izgrađene i opremljene za pomorsku hitnu medicinsku službu podignut će kvalitetu skrbi za sve ozlijeđene i oboljele u hrvatskom priobalju”, izjavila je ravanteljica HZHM-a.

Uz zadarsku luku Gaženica, brodice će svoje vezove imati u Malom Lošinju, Rabu, Šibeniku, Supetru i Dubrovniku, a iste bi trebale biti isporučene za dvije godine. Osim za zbrinjavanje hitnih pacijenata, brodice i pripadajuća oprema koristit će se i za potrebe traganja i spašavanja u slučajevima pomorskih nesreća i katastrofa. U okviru ovog projekta prethodno je nabavljeno 12 automatskih biokemijskih analizatora krvi koji su već u primjeni u ispostavama županijskih zavoda za hitnu medicinu – Blatu na Korčuli, Korčuli, Lastovu, Mljetu, Jelsi, Supetru, Šolti, Preku, Visu, Cresu, Malom Lošinju i Rabu.

Ovom prilikom ministar Beroš istaknuo je i kako su u cilju svrstavanja u rang s europskim zemljama uvrstili Helikoptersku hitnu medicinsku službu u Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021. do 2027. čije programiranje je u tijeku. Osim velikih infrastrukturnih ulaganja, kontinuirano se ulaže i u ljudske resurse u sustavu hitne medicine, dodao je ministar zdravstva. “S današnjim danom imamo 81 specijalista i 117 specijalizanata hitne medicine koji će uvelike doprinijeti povećanju kvalitete hitne medicinske skrbi. Dio specijalizacija sufinancira se iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 85 %, a preostalih 15 % osigurava Ministarstvo zdravstva te se planiraju daljnje specijalizacije i takav oblik sufinanciranja i u budućnosti”, naglasio je Beroš.

Također, projektom Kontinuirano stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine “teškog” više od 9 milijuna kuna do kraja 2022. godine educirat će se ukupno 1824 radnika iz područja hitne medicine, dok će se u sklopu projekta eUsavršavanje vrijednog gotovo 5 milijuna kuna provesti edukacija hitnjaka na daljinu. Kako bi se osigurala dodatna znanja i vještine medicinskih sestara i tehničara za samostalan rad u hitnoj medicinskoj službi, putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provest će se i specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine ukupne vrijednosti 100 milijuna kuna.

Putem mehanizma DG REFORM-a u tijeku je i odobravanje projekta tehničke pomoći za telemedicinsko povezivanje vozila izvanbolničke hitne medicinske službe s objedinjenim hitnim bolničkim prijemima kako bi se omogućio prijenos vitalnih parametara pacijenata i konzultacije medicinskih sestara i tehničara sa specijalistima hitne medicine, rekao je ministar Vili Beroš te zaključio: “Izvanbolnička hitna medicinska služba temeljni je oblik primarne zdravstvene skrbi i prva karika u lancu zdravstvenog sustava. Svjesni smo da je još puno izazova pred nama, ali naš rad i kontinuirana ulaganja poput današnjeg potpisivanja ugovora za brze brodice potvrđuju našu jasnu viziju napretka hitne medicinske službe”.

“Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Ministarstva zdravstva.”