U organizaciji Centra za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju u četvrtak, 16. travnja 2026., u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u Zagrebu održana je 30. radionica „Upravljanje u palijativnoj skrbi“ koju je podržala ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. i tom prigodom istaknula važnost palijativne skrbi koja se temelji na multidisciplinarnom pristupu pacijentu.

Na radionici je voditeljica Odjela za koordinaciju rada u hitnoj medicini i sanitetskom prijevozu HZHM-a Sanja Predavec, dr. med., univ. mag. sanit. publ. predstavila drugo, prošireno i dopunjeno izdanje priručnika Nacionalne smjernice za rad izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe s pacijentima kojima je potrebna palijativna skrb. „Ovaj priručnik svojevrsni je vodič za rad djelatnicima hitne medicinske službe jer sadrži općenite informacije o palijativnoj skrbi, opise hitnih stanja uz specifično kliničko prosuđivanje pri zbrinjavanju pacijenta, a poseban dio posvećen je komunikaciji s pacijentom i obitelji“, rekla je doktorica Predavec te naglasila da je HZHM priručnik prvotno izdao 2015. godine s ciljem unapređenja akutnog zbrinjavanja pacijenata kojima je potrebna palijativna skrb. Urednica oba izdanja je prof. dr. sc. Karmen Lončarek, dr. med. koja je ujedno i u organizaciji radionice „Upravljanje u palijativnoj skrbi“ te joj je doktorica Predavec tom prigodom zahvalila na trudu koji su ona i tim stručnjaka iz područja palijativne skrbi i hitne medicine uložili u njegovu izradu. Dodala je i da su revidirana poglavlja o krvarenju, dispneji, mučnini i povraćanju, konvulzijama, malignim ranama, štucavici, medikamentnom liječenju maligne boli, a u odnosu na prethodno izdanje, ovo je prošireno i poglavljima o umoru i iznemoglosti kod onkoloških pacijenata i o palijativnoj sedaciji i ublažavanju terminalnog nemira.

Uz Nacionalne smjernice za rad izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe s pacijentima kojima je potrebna palijativna skrb, na radionici su obrađene i teme palijativna skrb u zajednici i mikrointervencije u palijativnoj skrbi. Radionica je okupila profesionalce u palijativi – županijske i bolničke koordinatore u palijativi te mobilnim timovima.

„Ono što nije dokumentirano nije ni učinjeno“, istaknuo je pomoćnik ravnateljice za sestrinstvo Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) Saša Balija, mag. med. techn. na predavanju Pravilno ispunjavanje medicinske dokumentacije u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi koje je održano online u srijedu, 15. travnja 2026., u organizaciji HZHM-a.

Predavanje se nastavlja na upute za pravilno ispunjavanje obrazaca propisanih Pravilnikom o organizaciji i načinu obavljanja hitne medicine i sanitetskog prijevoza (NN 64/2024) koje je HZHM u ožujku ove godine dostavio svim županijskim zavodima za hitnu medicinu s ciljem sprječavanja nepravilnosti u ispunjavanju medicinske dokumentacije u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi.

Više od 1000 medicinskih dispečera i članova timova hitne medicinske službe pratilo je predavanje na kojem se pomoćnik za sestrinstvo HZHM-a osvrnuo na važnost medicinske dokumentacije kao dijela stručnog medicinskog rada i dužnosti zdravstvenih djelatnika, ali i zakonske propise koji reguliraju ovo pitanje. Posebno je naglasio što sve medicinska dokumentacija treba sadržavati te upozorio djelatnike izvanbolničke hitne medicinske službe na najčešće uočene nepravilnosti prilikom ispunjavanja obrazaca i naveo konkretne savjete i smjernice za njihovo pravilno ispunjavanje.

Predavanje je bodovano u skladu s pravilnicima Hrvatske liječničke komore i Hrvatske komore medicinskih sestara.

Akutne i kronične opstruktivne bolesti dišnog sustava bile su u fokusu predavanja Viktorije Ane Fanuko, dr. med., spec. pedijatrije na subspecijalizaciji iz pedijatrijske pulmologije iz Zavoda za kliničku imunologiju, respiracijske i alergološke bolesti i reumatologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb održanog u utorak, 31. ožujka 2026., u sklopu edukacija na daljinu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu za zdravstvene djelatnike.

Opstruktivne bolesti dišnih putova u dojenčadi, djece predškolske i školske dobi su među najčešćim razlozima njihova dolaska liječniku, a razlog tomu su nezrelost dječjeg dišnog i imunološkog sustava, anatomija dišnog puta (uži dišni put → brža opstrukcija) i veća sklonost edemu sluznice. „Procjena težine bronhoopstrukcije temelji se prvenstveno na kliničkoj slici, koja uključuje opće stanje djeteta, frekvenciju disanja i srca, zasićenost krvi kisikom te sposobnost govora ili hranjenja“, rekla je na predavanju pedijatrica Fanuko i dodala da se bronhoopstrukcija u djece klinički najčešće prezentira kašljem, produženim ekspirijem, tahipnejom uz znakove dispneje i povećanim respiratornim naporom. Pri tom se auskultatorno nad plućima čuju difuzni, polifoni zvižduci uz produljen ekspirij, navela je pedijatrica Fanuko te upozorila da oslabljen ili gotovo nečujan šum disanja uz tihe zvižduke, iscrpljenost, pospanost ili agitaciju upućuje na potencijalno životno ugrožavajuće opstrukcije i zahtjeva hitno djelovanje.

„Najčešće akutne opstruktivne bolesti uključuju bronhiolitis u dojenačkoj dobi, virusom inducirani opstruktivni bronhitis u predškolske djece te akutnu egzacerbaciju astme u školske djece“, istaknula je pedijatrica Fanuko. Akutni bronhiolitis je virusna infekcija donjeg dišnog sustava koja zahvaća prvenstveno male dišne putove, a u 70 posto slučajeva uzročnik je RSV, dok su preostali uzročnici rinovirus, virusi parainfluenze, humani metapneumovirus, virus influenze A i B, adenovirus, koronavirus i humani bocavirus. Liječenje je isključivo simptomatsko i obuhvaća učestale aspiracije gornjih dišnih putova uz dostatan enteralni unos i hidraciju, dok se rutinska primjena bronhodilatatora i kortikosteroida ne preporučuje, naglasila je na predavanju pedijatrica Fanuko.

Bronhitis je akutna upala bronha, obično izazvana virusnim infekcijama, a kašalj je glavno obilježje bolesti. Nerijetko je istovremeno prisutna i virusna upala dušnika, što zajedno čini akutni traheobronhitis, pojasnila je pedijatrica Fanuko te polaznike podsjetila i na egzacerbaciju astme koja se češće pojavljuje u bolesnika s ranije postavljenom dijagnozom astme na trajnoj terapiji sa slabom adherencijom, ali i u sklopu prve prezentacije bolesti. Riječ je o epizodi pogoršanja kašlja, kratkoće daha, piskanja i stezanja u prsima praćenim progresivnim smanjenjem plućne funkcije. „Temelj liječenja virusno induciranog bronhitisa i egzacerbacije astme je ponavljana primjena inhalacijskog kratkodjelujućeg β2-agonista putem zračne komore, uz eventualnu dodatnu primjenu ipratropijevog bromida“, navela je pedijatrica Fanuko i istaknula da su u umjerenim i teškim pogoršanjima indicirani kortikosteroidi (parenteralni ili peroralni) te kisik u slučaju hipoksije, a antibiotici isključivo u slučaju jasne bakterijske infekcije.

Na predavanju se pedijatrica Fanuko osvrnula i na astmu kao najčešću kroničnu opstruktivnu bolest u djece koju karakteriziraju rekurentni simptomi i varijabilna opstrukcija dišnih putova, a čija terapija uključuje inhalacijske kortikosteroide uz bronhodilatator prema potrebi, kao i redovitu procjenu kontrole bolesti i prilagodbu terapije.

Ukupno 3547 intervencija imala je Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS) u protekle dvije godine rada, a projekt se uz osigurano financiranje nastavlja razvijati do 2031. godine, istaknuto je danas na konferenciji za medije održanoj u Ministarstvu zdravstva povodom druge obljetnice uspostave ove službe. „Primarni cilj su spašeni životi. Mislim da smo u tome uspjeli“, rekla je tom prigodom ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med. te istaknula da je HHMS opravdao svoju svrhu i ulazi u novu fazu praćenja i unaprjeđenja sustava.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. osvrnula se na stratešku važnost HHMS-a, ne samo za sustav hitne medicine, već za cjelokupan zdravstveni sustav jer osigurava još dostupniju medicinsku skrb, osobito stanovnicima i posjetiteljima udaljenih, otočnih i prometno slabije dostupnih područja. „Kontinuirani rast broja intervencija i spašenih života potvrđuje učinkovitost i profesionalnost svih koji su uključeni u rad službe – od medicinskih dispečera na broju 194, helikopterskih i zemaljskih timova hitne medicinske službe do bolničkih timova“, naglasila je na konferenciji ravnateljica HZHM-a te dodala da su timovi HHMS-a prosječno imali pet intervencija dnevno, najčešće kod moždanog i srčanog udara, a intervenirali su u svim dijelovima RH.

HHMS je u Republici Hrvatskoj s radom započeo 30. ožujka 2024. godine iz četiri baze – Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba, a glavna uloga službe koja broji 120 liječnika i prvostupnika / magistara sestrinstva posebno osposobljenih za rad u helikopteru jest osigurati hitnu medicinsku skrb životno ugroženim pacijentima na području RH. „U dosadašnjem dvogodišnjem radu, najveći broj intervencija bilježe timovi HHMS-a Split, čak 1509, a slijede ih timovi HHMS-a Rijeka s 1236 intervencija, dok su timovi HHMS-a Zagreb imali 543, a timovi HHMS-a Osijek 259 intervencija“, rekla je prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. i dodala da je od ukupnog broja intervencija, 3547, njih 9,39 posto bilo primarnih, 80,55 posto sekundarnih i 10,06 posto međubolničkih.

Važnost HHMS-a na konferenciji su istaknuli i predstavnica Europske komisije Aida Liha Matejiček, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Dragan Jelić, predstavnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Sanja Slunjski te predstavnik pružatelja usluga HHMS-a u RH Edi Furlan.

Ministarstvo zdravstva provodi projekt HHMS u suradnji s HZHM-om te uz potporu Europske unije kroz Program „Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.“ Ukupna vrijednost ugovora o javnoj nabavi iznosi 62,5 milijuna eura, a dio od 11,7 milijuna eura sufinanciran je sredstvima Europske unije, pri čemu 85 posto iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15 posto iz državnog proračuna RH.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. sudjelovala je u petak, 27. ožujka 2026., na stručnom sastanku održanom u organizaciji Radne skupine za akutni koronarni sindrom Hrvatskog kardiološkog društva u Zagrebu.

Sastanak je okupio stručnjake iz područja medicine s ciljem razmjene znanja i pronalaska konkretnih rješenja za poboljšanje rezultata liječenja izvanbolničkog srčanog zastoja. „Bolesti srca i krvnih žila su među najčešćim razlozima pozivanja hitne medicinske službe (HMS)“, istaknula je ravnateljica HZHM-a prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. na okruglom stolu „Medicinski aspekti u Hrvatskoj“ te naglasila važnost brze reakcije neposrednih očevidaca u slučaju iznenadnog srčanog zastoja. Medicinski dispečeri pružaju upute pozivateljima za pravilno izvođenje kardiopulmonalne reanimacije, nastavila je ravnateljica HZHM-a, no nerijetko moraju imati izvrsne komunikacijske vještine kako bi očevidce uvjerili da započnu postupak oživljavanja do dolaska tima HMS-a.

Svjestan važnosti brze intervencije i rane defibrilacije, HZHM je u suradnji s Ministarstvom zdravstva, ali i županijskim zavodima za hitnu medicinu unatrag više od deset godina pokrenuo Nacionalni program javno dostupne rane defibrilacije „Pokreni srce – spasi život“, podsjetila je okupljene na okruglom stolu „Edukacijski aspekti u Hrvatskoj“ prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. Osnovne aktivnosti programa su javnozdravstveno promicanje važnosti rane defibrilacije edukacijom građana i senzibilizacijom šire javnosti, zatim povećanje dostupnosti automatskih vanjskih defibrilatora (AVD) na frekventnim mjestima i educiranje što većeg broja laika za provođenje postupka oživljavanja uz upotrebu AVD-a. „Edukacija građana iznimno je važna. Što ih više upoznamo s jednostavnim postupkom oživljavanja uz primjenu AVD uređaja, veće su šanse da će brzo reagirati u slučaju iznenadnog srčanog zastoja i spasiti život svojim bližnjima i prije dolaska tima HMS-a“, napomenula je ravnateljica HZHM-a te naglasila da je dosad educirano više od 6800 laika, dok je u Mreži AVD uređaja registrirano više od 1000 AVD-a.

U organizaciji Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) i Klinike za psihijatriju Vrapče u četvrtak, 26. ožujka 2026., u Edukacijskom centru Klinike za psihijatriju Vrapče održan je 1. Simpozij o telepsihijatriji „Od odgovora do sustava“ koji je okupio brojne zdravstvene stručnjake, a podržala ga je i ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med.

Digitalizacija zdravstvenog sustava i dalje je jedan od ključnih prioriteta Ministarstva zdravstva, navela je tom prigodom ministrica Hrstić te naglasila da pružanje zdravstvene skrbi telemedicinskim putem predstavlja dodatnu vrijednost, podizanje kvalitete, a ne zamjenu za kontakt pacijenta i liječnika uživo. Istaknula je i da ovaj simpozij potvrđuje da je telepsihijatrija danas standard te da Klinika za psihijatriju Vrapče kao prvi Telepsihijatrijski centar može biti uzor svima koji će tek uvoditi telepsihijatriju kao metodu rada.

„U proteklih deset godina, broj pruženih telemedicinskih usluga povećao se gotovo 14 puta, s 14.800 koliko ih je zabilježeno 2015. na više od 200.000 ostvarenih prošle godine“, istaknula je tom prigodom ravnateljica HZHM-a prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. te dodala da HZHM nastoji telemedicinu integrirati u različite grane medicine kako bi se dodatno unaprijedio zdravstveni sustav. „Jedan od istaknutih primjera dobre prakse svakako je Klinika za psihijatriju Vrapče koja je predvodnik u digitalizaciji zdravstvenih usluga iz psihijatrije te ujedno prvi Telepsihijatrijski centar na našem području“, naglasila je ravnateljica HZHM-a i zahvalila timu Klinike Vrapče na suradnji u razvoju digitalne javnozdravstvene platforme – virtualne ambulante putem koje se pružaju telekonzultacije. „Iako se virtualne ambulante zasad koriste za pružanje telemedicinskih usluga iz psihijatrije, mogu se koristiti i u drugim granama medicine“, zaključila je primarija Grba-Bujević.

Ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče prof. prim. dr. sc. Petrana Brečić, dr. med. okupljene je podsjetila da je telepsihijatrija u Vrapču započela prije šest godina kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, a izrasla je u siguran, sustavan i kvalitetan oblik pružanja skrbi koji značajno povećava dostupnost usluga i predstavlja dodatnu vrijednost sustavu skrbi, ali ne i zamjenu za neposredan kontakt. Središnju ulogu u razvoju ovog područja imala je suradnja s HZHM-om, navela je profesorica Brečić, stoga je ovom prigodom ravnateljici HZHM-a uručena zahvalnica za izniman doprinos unaprjeđenju dostupnosti, kvalitete i sigurnosti skrbi i liječenja osobama sa psihičkim smetnjama i poremećajima.

Posvećen primjeni digitalnih tehnologija u medicini, s posebnim naglaskom na integraciji telemedicine i psihijatrije, simpozij je donio niz aktualnih i zanimljivih tema koje su potaknule raspravu i razmjenu iskustava, ali i ponudile nove ideje za jačanje suradnje među sudionicima. Ciklus predavanja otvorila je voditeljica Službe za projekte, razvoj i zdravstvene tehnologije HZHM-a Maja Dragosavac, dipl. pol. koja se osvrnula na terminološke koncepte unutar pojma digitalnog zdravstva naglašavajući ulogu telemedicine kao pružanja specijalističke zdravstvene usluge ili razmjenu podataka za potrebe pružanja specijalističke zdravstvene usluge na daljinu upotrebom informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Pomoćnik ravnateljice za telemedicinu HZHM-a Rikardo Protrka, mag. inf., univ. spec. oec., istaknuo je brojne prednosti telemedicine, osobito u kontekstu modernizacije zdravstvene skrbi i povećanja dostupnosti usluga. Naglasio je da telemedicina omogućava dostupniju specijalističku uslugu, pravovremenu dijagnozu i terapiju te poboljšava zdravstveni ishod pacijenata, a njezin značaj osobito do izražaja dolazi na otocima, te u ruralnim i prometno izoliranim područjima, gdje je prisutan nedostatak medicinskog kadra i specijalističkih usluga. Naveo je i da kontinuirani uzlazni trend rasta pruženih telemedicinskih usluga potvrđuje da je telemedicina postala neizostavni dio zdravstvene skrbi u RH. Posebno se osvrnuo na projekt Telecordis koji je HZHM proveo s ciljem osiguranja dostupnije kardiološke i pulmološke specijalističke usluge, osobito za stariju i slabije pokretnu populaciju, dok je rezultate HZHM-ovog projekta Teletransfuzija predstavila Ljiljana Kucljak-Šušak, dr. med. Tom prigodom istaknula je važnost digitalizacije zdravstvenog dijagnostičkog procesa za dostupnost transfuzijske usluge 24 sata na dan.

Predstavnici Klinike za psihijatriju Vrapče obradili su niz tema koje pružaju zanimljiv uvid u telepsihijatriju, a održan je i okrugli stol na temu Primjeri dobrih kliničkih praksi u „Vrapčanskoj“ telepsihijatriji. Pomoćnik ravnateljice za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor Klinike za psihijatriju Vrapče doc. dr. sc. Marko Ćurković, dr. med. na simpoziju je govorio o telepsihijatriji kao jednoj od mogućnosti u skrbi za psihičko zdravlje pacijenta, dok se predsjednica Hrvatskog psihijatrijskog društva i pročelnica tamošnjeg Zavoda za psihoterapiju prof. dr. sc. Tihana Jendričko, dr. med. osvrnula na mentalno zdravlje mladih i digitalni prostor. Glavna koordinatorica aktivnosti telepsihijatrije Kristina Draguzet, mag. paed. soc. podijelila je s okupljenima iskustva rada u digitalnom prostoru korištenjem digitalnih tehnologija s fokusom na virtualnu ambulantu koja omogućava sigurnu komunikaciju između pacijenta i liječnika, ali i grupni psihoterapijski tretman. Prednosti virtualne stvarnosti u liječenju naglasio je prof. dr. sc. Anđelko Vidović, dr. med. iz Zavoda za afektivne poremećaje, a prof. prim. dr. sc. Goran Arbanas, dr. med. iz Zavoda za forenzičku psihijatriju istaknuo je ključne prednosti i izazove korištenja chatbotova u medicini. O psihičkom zdravlju u algoritamskom svijetu govorila je mr. spec. Iva Žegura, klin. psiholog iz Zavoda za psihotične poremećaje – ženski odjel.

Edukaciju o osnovnim mjerama održavanja života uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD) uspješno je završilo 12 djelatnika Klinike za psihijatriju Vrapče u četvrtak, 12. ožujka 2026., u sklopu Nacionalnog programa javno dostupne rane defibrilacije „Pokreni srce – spasi život“ koji provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) u suradnji s Ministarstvom zdravstva i županijskim zavodima za hitnu medicinu s ciljem sprječavanja lošeg ishoda iznenadnog srčanog zastoja.

Kombinacijom teorije i prakse, nacionalni instruktori HZHM-a, Saša Balija, mag. med. techn. i Želimir Đurić, mag. med. techn., obučili su djelatnike Klinike za psihijatriju Vrapče kako prepoznati iznenadni srčani zastoj i izvesti kardiopulmonalnu reanimaciju uz korištenje AVD uređaja. „Ova edukacija nastavlja se na naše višegodišnje aktivnosti podizanja svijesti javnosti o problemu iznenadnog srčanog zastoja od kojeg u Hrvatskoj godišnje umre oko 9000 osoba“, rekao je tom prigodom Saša Balija, mag. med. techn. i istaknuo važnost brze reakcije očevidaca koji u slučaju ovog hitnog stanja trebaju pozvati hitnu medicinsku službu i unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca započeti s kardiopulmonalnom reanimacijom i defibrilacijom.

„Ranom reanimacijom i primjenom AVD uređaja značajno se povećavaju šanse za preživljavanje osoba koje su doživjele srčani zastoj“, naglasio je Želimir Đurić, mag. med. techn. te dodao da je AVD uređaj iznimno jednostavan za rukovanje jer samostalno procjenjuje srčani ritam i daje upute za daljnje postupanje. Edukacijom se, nastavio je magistar sestrinstva Đurić, nastoji potaknuti građane na pružanje pomoći potrebitima prije dolaska tima hitne medicinske službe i time pridonijeti zdravstvenoj sigurnosti zajednice.

Uz javnozdravstveno promicanje važnosti rane defibrilacije edukacijom građana i senzibilizacijom šire javnosti, u okviru programa „Pokreni srce – spasi život“ kontinuirano se radi na povećanju dostupnosti AVD-a na frekventnim mjestima i vodi njihov registar u Mreži AVD uređaja. Na području RH danas se nalazi više od 1000 registriranih AVD-a, a za njihovu pravilnu upotrebu educirano je više od 6800 osoba.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) podržao je javnozdravstvenu kampanju Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske (CPSA) koju je njihov tim za javno zdravstvo proveo u srijedu, 25. veljače 2026., u predvorju Studentskog centra u Zagrebu. Cilj kampanje bio je informiranje i osvještavanja studenata o važnosti uporabe automatskog vanjskog defibrilatora (AVD) za preživljenje iznenadnog srčanog zastoja, kao i o laboratorijskim pretragama koje prethode uzimanju hormonske kontracepcije u žena.

„Iznenadni srčani zastoj je hitno stanje tijekom kojeg dolazi do naglog prestanka srčane aktivnosti, a najčešći uzrok ovog stanja su srčane aritmije“, rekao je tom prilikom pomoćnik ravnateljice za sestrinstvo HZHM-a Saša Balija, mag. med. techn., naglasivši da svakom minutom ne pružanja pomoći stopa preživljavanja opada za približno 10 posto. Stoga je izrazito važna brza reakcija neposrednih očevidaca koja uključuje postupak oživljavanja i primjenu AVD uređaja, pojasnio je Saša Balija, mag. med. techn. „AVD prepoznaje maligne srčane ritmove te ih defibrilacijom, odnosno isporukom električnog šoka može zaustaviti“, istaknuo je pomoćnik ravnateljice za sestrinstvo HZHM-a i dodao da je uređaj veoma jednostavan i siguran za korištenje te da ga mogu koristiti svi građani.

Svi zainteresirani studenti, ali i ostali građani ovom su prilikom mogli usvojiti vještine oživljavanja, umjetno disanje i masažu srca, uz primjenu AVD uređaja vježbajući na lutkama koje omogućuju učenje simulacijom stvarnih uvjeta. Edukacijom ih se ohrabruje i motivira da pomognu svojim bližnjima i spriječe loš ishod iznenadnog srčanog zastoja i prije dolaska tima hitne medicinske službe. HZHM u suradnji s Ministarstvom zdravstva i županijskim zavodima za hitnu medicinu provodi Nacionalni program javno dostupne rane defibrilacije „Pokreni srce – spasi život“ u kontinuitetu dužem od deset godina, a s ciljem povećanja broja AVD uređaja na frekventnim mjestima i sprječavanja lošeg ishoda iznenadnog srčanog zastoja od kojeg u Hrvatskoj godišnje umre oko 9000 osoba. Kao rezultat uspješne provedbe programa, danas se na području RH nalazi više od 1000 uređaja registriranih u Mreži AVD-a, dok je više od 6800 osoba obučeno za njegovu pravilnu upotrebu.

O epidemiološki najznačajnijim zaraznim bolestima koje se prenose zrakom govorio je prim. Dobrica Rončević, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. epidemiologije, subspec. zdravstvene ekologije iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije na predavanju održanom u utorak, 24. veljače 2026., u sklopu edukacija na daljinu koje za zdravstvene djelatnike provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

„U kliničkoj medicini se zarazne bolesti najčešće svrstavaju u skupine bolesti prema organskom sustavu koji je dominantno zahvaćen infekcijom ili koji je dominantni izvor prepoznatljivih kliničkih simptoma“, rekao je tom prilikom primarijus Rončević i nastavio da je za njihovu epidemiologiju karakteristično svrstavanje u skupine prema karikama u Vogralikovom (epidemiološkom) lancu s naglaskom na uvjete potrebne za prijenos i obolijevanje od određene zarazne bolesti. Pri tom se zarazne bolesti najčešće svrstavaju prema putu prijenosa infekcije iz izvora, a u nekim slučajevima i prema izvoru infekcije ili ulaznim vratima, što ima praktično medicinsko značenje s obzirom na to da se preventivne epidemiološke mjere i postupci planiraju i provode ovisno o putu širenja, ulaznim vratima, izvoru zaraze, infektivnoj dozi i sklonosti obolijevanju, pojasnio je primarijus Rončević.

Iako se kod aerogenih zaraznih bolesti uzročnici dominantno prenose zrakom od izvora do ulaznih vrata, odnosno dišnog sustava novog domaćina, postoji mogućnost prijenosa zaraze ingestijom kroz probavni sustav i kontaktom kontaminiranih predmeta sa sluznicama (očiju) ili kroz otvorene ozljede. Prema uzročniku dijele se na rikecije, bakterije i viruse, a prema izvoru zaraze na antroponoze, zoonoze ili antropozoonoze i sapronoze. „Aerogene antroponoze su bolesti kod kojih je čovjek jedini izvor, a uzročnik se prenosi kapljicama ili aerosolom“, istaknuo je primarijus Rončević te se osvrnuo na gripu, COVID-19, vodene kozice, ospice, zaušnjake, tuberkulozu, hripavac i meningitise kao najučestalije bolesti iz ove skupine. Bolesti kod kojih su izvor životinje, a uzročnik se može prenijeti na čovjeka udisanjem prašine ili aerosola kontaminiranog izlučevinama životinja su aerogene antropozoonoze, a primarijus Rončević je polaznike podsjetio na najčešće – psitakozu, Q-groznicu, antraks (plućni oblik), tularemiju i mišju groznicu. Kao primjere aerogenih sapronoza naveo je legionarsku bolest, histoplazmozu i aspergilozu te praživotinje (Protozoe), a riječ je o bolestima čiji je izvor u neživoj prirodi (tlo, voda), a čovjek se zarazi udisanjem aerosola iz okoliša.

„Mjere prevencije zaraznih bolesti koje se prenose zrakom, poput cijepljenja, higijene ruku, dezinfekcije vode za piće i pravilne dispozicije otpada, usmjerene su na prekidanje jedne ili više karika u epidemiološkom lancu kako bi se spriječila pojava i širenje zaraznih bolesti“, napomenuo je primarijus Rončević i dodao da se dijele na opće i specifične preventivne mjere. Opće se primjenjuju svakodnevno radi smanjenja rizika od širenja raznih respiratornih uzročnika, poput gripe, prehlade ili COVID-19, a obuhvaćaju higijenu ruku, respiratornu higijenu, provjetravanje prostorija, održavanje razmaka od osoba koje pokazuju simptome bolesti, korištenje zaštitne opreme, izolaciju bolesnih ili izloženih osoba u vremenu inkubacije, veterinarsku zaštitu usmjerenu na zdravlje životinja kao mogućih izvora zaraze i higijenu okoliša. Specifične preventivne mjere usmjerene su pak na točno određene uzročnike bolesti, a uključuju cijepljenje kao najvažniju specifičnu mjeru koja potiče tijelo na stvaranje otpornosti protiv specifičnih bolesti, zatim kemoprofilaksu, seroprofilaksu, izolaciju i karantenu, veterinarsku zaštitu životinja i higijenu okoliša.